Toplina iz kanalizacije

Finska kreće u veliki zeleni projekt koji bi mogao promijeniti način kako se u gradovima diljem svijeta griju kućanstva. Helsinki trenutačno ima dobro uspostavljenu mrežu grijanja i hlađenja, koja zadovoljava 90% potrebe grada za toplinom, a sve veći udio i za hlađenjem. Kao izvor energije trenutačno najviše koriste plinsku kogeneraciju. U termoelektrani na plin se stvara para koja osim što pokreće turbine generatora se koristi za proizvodnju toplinske energije u procesu hlađenja. Takoreći istovjetna tehnologija se trenutačno koristi i kod nas u Zagrebu, Osijeku i Sisku.

Međutim 2006. godine su u njihovu mrežu integrirali toplinske pumpe koje sada proizvode 4% toplinske energije i 33% hlađenja. U tim postrojenjima zimi se toplina uzima iz kanalizacije i koristi za predgrijavanje povratnog toka distribucijskog voda s 50°C na 62°C. To je niže od temperature mreže, ali na taj način dizalica topline radi učinkovitije. Cjelokupno hlađenje osigurava se izravno iz morske vode. Ljeti rade kako bi zadovoljile rashladna opterećenja, pri čemu se toplina izvučena iz rashladne mreže koristi za zagrijavanje toplinske mreže na ljetnu radnu temperaturu (88°C) koja se zatim ispušta u more.

Sada će u glavnom gradu Helsinkiju započet izgradnja najveće toplinske dizalice na svijetu, koja će po dovršetku grijati približno 30.000 kućanstava. Ovaj ambiciozni projekt je dio nastojanja grada da postigne ugljičnu neutralnost do 2030. godine. Toplinska pumpa zrak-voda, koju razvija njemačka tvrtka MAN Energy Solutions, bit će ključni element sustava centralnog grijanja. Nova pumpa snage 90 MWth, koju će pokretati električna energija iz obnovljivih izvora, moći će raditi i na ekstremno niskim temperaturama do -20 °C, što je neophodno za hladne finske zime.

Projekt, koji provodi finska energetska tvrtka Helen Oy i koja je vlasnikom postrojenja u glavnom gradu, bit će spreman za pokretanje do kraja 2026. Osim što će pomoći u smanjenju emisija CO2, također će pridonijeti stabilizaciji cijene grijanja za stanovnike. Fleksibilnost nove opreme omogućit će prilagodbu proizvodnje toplinske energije trenutnim potrebama, čime će se poboljšati energetska učinkovitost i ujedno zaštititi potrošače od značajnih oscilacija cijena.

Ono što ovu dizalicu topline čini posebno značajnom je korištenje CO2 kao rashladnog sredstva. Za razliku od tradicionalnih rashladnih sredstava, koja su često štetna za okoliš, CO2 je puno prihvatljivija alternativa, koja ima manji negativan utjecaj na okoliš čak i u slučaju istjecanja. Ovaj je pristup u skladu s europskim naporima za postupnim smanjenjem štetnih plinova i njihovom zamjenom održivijim rješenjima.

Izgradnja ove divovske dizalice topline biti će više od pukog tehničkog uspjeha, jer će predstaviti novi korak u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. Ovim projektom Helsinki ne samo da će doprinijeti zaštiti okoliša, već će pokazati put drugim gradovima koji traže učinkovite i održive načine prelaska na obnovljive izvore energije.

Nije samo Helsinki grad koji koristi dizalice topline za grijanje u mreži. Koriste ga i drugi gradovi u Finskoj, Norveškoj, Švedskoj, Danskoj, UK, SAD. Prošla konzervativna vlada Ujedinjenog Kraljevstva se obvezala odrediti zone toplinske mreže do 2025. i naložiti ljudima da se povežu na njih. To bi poslovni model izgradnje toplinskih mreža učinilo financijski isplativijim. 

Hoće li Hrvatska i HEP Toplinarstvo krenuti tim putem i početi integrirati toplinske dizalice u svoja postojeća 4 postrojenja te širiti mrežu centralnog grijanja i opskrbe toplom vodom teško je za očekivati još barem 10 godina. Ne žele niti iskoristiti smeće koje se odlaže na odlagalištima širom „lijepe“ naše, a kamoli bi investirali u takvu tehnologiju. Najveći domet im je izgradnja nekolicine solarnih elektrana.