Međunarodni kazneni sud je mrtav

Svijet neće tako brzo vidjeti fotografiju ruskog predsjednika s lisicama na rukama nakon što nije uhićen nakon dolaska u Mongoliju. Srednjoazijska država nije ispunila svoju obvezu kao zemlja članica Međunarodnog kaznenog suda (ICC) premda je za Putinom u ožujku 2023. izdana tjeralica koju je sud obrazložio deportacijom ukrajinske djece s okupiranih područja u Rusiju.

U Kijevu su kritizirali vladu Mogolije, gdje je Putin stigao u službeni posjet. “Ovo je težak udarac za ICC i sustav međunarodnog kaznenog prava. Mongolija je omogućila optuženom zločincu da pobjegne pravdi, čime je podijelila odgovornost za njegove ratne zločine”, napisao je Heorhii Tykhyi, glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova, na društvenoj mreži X.

Nekoliko ruskih oporbenih političara i aktivista koji žive u egzilu također je željelo jednosmjernu kartu za Putina od Ulaan Baatora do Haaga, gdje je sjedište ICC-a. “Pozivamo vas da budete jaki u ime mira, slobode i demokracije”, apelirali su na mongolsku vladu.

U Moskvi nisu brinuli pred Putinov put u Ulaan Baator. Kada je Putin izašao iz zrakoplova, mirno je prošetao crvenim tepihom i vodio paradu počasne straže zajedno s mongolskim predsjednikom Ukhnáginom Chürelsüchom. Jasno, svi aspekti predsjednikovog posjeta bili su pomno prije planirani i pripremani.

S Putinove točke gledišta, posjet Mongoliji je nedvojbeno važan. Navodno je glavna točka njegovih pregovora u Ulaan Baatoru namjera Rusije da izgradi plinovod koji bi s njenog teritorija preko Mongolije vodio do Kine. Godišnje bi taj plinovod trebao transportirati do 50 milijardi kubičnih metara plina. Za Moskvu je ovo posebno važan projekt s obzirom na to da je Europa uz određene iznimke prestala kupovati ruski plin i prihode treba nadoknaditi negdje drugdje.

Mongolija je prva zemlja članica ICC-a koju je šef Kremlja posjetio otkako je za njim raspisana međunarodna tjeralica. Rimski statut Suda koji ima 124 potpisnika diljem svijeta, potpisala je 2000. godine, a ratificirala ga je dvije godine kasnije. Njegovo članstvo ju obvezuje da na svom teritoriju uhiti svakoga za kim je raspisana tjeralica suda u Haagu. Međutim, sporazum članova ICC-a ima rupe. Pod određenim okolnostima, država potpisnica može biti izuzeta od obveze uhićenja određene osobe na svom teritoriju ako bi bila prisiljena prekršiti ugovor s drugom državom.

Bivši potpredsjednik ukrajinske vlade i diplomat Roman Bezsmertnyi istaknuo je da je odbijanje Ulaan Baatora da pritvori šefa Kremlja naštetilo autoritetu ICC-a. Istodobno je međutim istaknuo, kako zbog geografskog položaja ove srednjoazijske zemlje uhićeni Putin ne bi mogao biti transferiran u Haag jer Mongolija ima granice sa samo dvije države, Kinom i Rusijom.

Od ožujka 2023. kada je izdan međunarodni uhidbeni nalog, dogodila se samo jedna situacija kada je Putin možda mogao biti uhapšen. Bilo je to prošlog kolovoza kada je Putin planirao prisustvovati summitu BRICS-a u Johannesburgu. Na kraju ipak nije doletio. Zamijenio ga je šef diplomacije Sergej Lavrov. Južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa tada je upozorio da će Rusija uhićenje svog predsjednika smatrati objavom rata i dodao da je Putinov nedolazak na summit rezultat zajedničkog dogovora. Da je Putin nekim slučajem posjetio Johannesburg i vratio se od tamo bez problema, Južnoafrička Republika ne bi najvjerojatnije mogla podnijeti tužbu Međunarodnom kaznenom sudu protiv Izraela za kršenje Konvenciju o genocidu jer i sama nije poštovala odluke suda.

Međunarodni kazneni sud ionako nikad neće ispuniti ono što se od njega očekivalo jer ga ne podržavaju brojne važni politički akteri.

Kina se usprotivila Sudu jer je u suprotnosti sa suverenitetom nacionalnih država, i daje Sudu mogućnost da sudi o nacionalnom sudskom sustavu, da nadležnost za ratne zločine obuhvaća unutarnje i međunarodne sukobe, da nadležnost Suda pokriva mirnodopske zločine protiv čovječnosti i da tužitelja može pod nečijim političkim utjecajem pokrenuti kazneni progon.

Indija se također usprotivila Sudu zbog po njima pre široke definicije zločina protiv čovječnosti, utjecaja na indijski kaznenopravni sustav, uključivanje ratnih zločina za ne međunarodne sukobe i ovlasti tužitelja da pokrene kazneni progon. Također smatrali su da treba kriminalizirati korištenje nuklearnog oružja i drugog oružja za masovno uništenje.

Malezija nije prihvatila Rimski statut zbog zabrinutosti oko njegove ustavnosti, kao i mogućeg kršenja suvereniteta malajskih vladara.

Pakistan je statut odbio zbog nedostatka imuniteta za šefove država i suzdržanosti u svezi s mogućom upotrebom politički motiviranih optužbi protiv mirovnih snaga.

Izrael je naveo s obzirom na prošlost da ima “duboke simpatije” s ciljevima Suda, međutim je zabrinut je da bi politički pritisak na Sud mogao dovesti do reinterpretacije međunarodnog prava ili “izmišljanja novih zločina”. Kao primjer navodi uključivanje “premještanja dijelova civilnog stanovništva okupacijske sile na okupirani teritorij” kao ratni zločin, dok se u isto vrijeme ne slaže s isključenjem terorizma i trgovine drogom. Izrael smatra da su ovlasti dane tužitelju pretjerane, a geografsko imenovanje sudaca u nepovoljnom položaju Izraela, koji je spriječen da se pridruži bilo kojoj od regionalnih skupina UN-a. 

Rusija je potpisala konvenciju 2000. godine kada je tek Putin došao na vlast, ali je povukla svoj potpis 2016. godine nakon što je Međunarodni kazneni sud objavio je 14. studenoga 2016. izvješće o svojoj preliminarnoj istrazi rusko-ukrajinskog rata u kojem je utvrđeno da stanje na teritoriju Krima i Sevastopolja zapravo predstavlja aktualno okupacijsko stanje i postojanje međunarodnog oružanog sukoba u kontekstu oružanih neprijateljstava u istočnoj Ukrajini. Kao odgovor, predsjedničkim dekretom ruskog predsjednika Vladimira Ruske Federacije je prestala biti stranka Rimskog statuta.

Ukrajina je imala namjeru potpisati Rimski statut kao jedan od uvjeta koji se od nje tražio nakon sklapanja Sporazuma o pridruživanju između Ukrajine i Europske unije, koji je bio potpisan 2014, ali se zbog sukobu s Rusijom i pobunjenicima nije žurila ratificirati ga u parlamentu. U kolovozu 2024. ukrajinski parlament konačno je ratificirao Rimskog statuta uz upozorenje da Ukrajina neće priznati nadležnost suda nad ukrajinskim građanima u slučaju ratnih zločina sedam godina nakon njegovog službenog usvajanja.

Sjedinjene Američke Države su potpisale Rimski statut, ali ga nikad nisu željele ratificirati bez obzira bio predsjednik demokrat ili republikanac, kako bi njihovi vojnici izbjegli optužbe i moguće tužbe za ratne zločine. U tu svrhu američki Kongres je  donio 2002. Zakon o zaštiti američkih vojnika, koji je trebao spriječiti američku vladu da podrži ICC. Glavne odredbe ASPA-e blokirale su američko financiranje ICC-a i zahtijevale od SAD-a da sklopi sporazume sa svim državama potpisnicama ICC-a o zaštiti američkih državljana u inozemstvu od jurisdikcije Suda koristeći članak 98. statuta koji zabranjuje ICC-u kazneno goniti pojedince koji se nalaze na teritoriju države članice ICC-a, ako bi takvo djelovanje Suda dovelo do toga da država članica prekrši uvjete bilo kojeg drugog bilateralnog ili multilateralnog ugovora čija je stranka.

Article 98

Cooperation with respect to waiver of immunity
and consent to surrender

1.         The Court may not proceed with a request for surrender or assistance which would require the requested State to act inconsistently with its obligations under international law with respect to the State or diplomatic immunity of a person or property of a third State, unless the Court can first obtain the cooperation of that third State for the waiver of the immunity.

2.         The Court may not proceed with a request for surrender which would require the requested State to act inconsistently with its obligations under international agreements pursuant to which the consent of a sending State is required to surrender a person of that State to the Court, unless the Court can first obtain the cooperation of the sending State for the giving of consent for the surrender.

Bilateralni sporazumi koje je sklopila vlada SAD-a sa zemljama potpisnicama Rimskog statuta ne štiti samo američke vojnike već i civile. U tu svrhu je Bushova administracija sklopila nešto više od stotinu sporazuma sa drugim državama, ali je pitanje koliko ih je ratificirano. Pokušali su pritisnuti i Hrvatsku da s njim sklopi takav ugovor, ali nisu uspjeli u svom naumu. Trumpova administracija dodatno je zategnula je odnose s ICC-om, navodeći da će ukinuti vize za bilo koje osoblje ICC-a koje želi istražiti Amerikance za ratne zločine, a državni tajnik Mike Pompeo izjavio je da bi se to moglo primijeniti i na svo osoblje uključeno u istragu ratnih zločina koje su počinili Izrael ili druge savezničke zemlje.

Kada se uzmu u obzir da ga osim Kine, Indije, Rusije, Malezije, Izraela, Pakistana i Sjedinjenih Američkih Država ne priznaju Alžir, Angola, Azerbajdžan, Bahami, Bahrain, Bjelorusija, Butan, Brunej, Egipat, Eritreja, Etiopija, Gvineja Bisau, Haiti, Indonezija, Irak, Iran, Jamajka, Jemen, Južni Sudan, Katar, Kazahstan, Kuvajt, Kamerun, Kirgistan, Kuba, Laos, Libanon, Libija, Monako, Maroko, Mauritanija, Mikronezija, Mianmar, Mozambik, Nepal, Nikaragva, Oman, Papua Nova Gvineja, Ruanda, Saudijska Arabija, Singapur, Solomonski Otoci, Somalija, Sudan, Sveti Tome i Principe, Sirija, Sjeverna Koreja, Swazi, Šri Lanka, Tajland, Togo, Tonga, Turska, Turkmenistan, Tuvalu, Ujedinjeni Arapski Emirati, Uzbekistan, Vatikan, Vijetnam i Zimbabve,  kada sud nije uspio zaustaviti Izraelske napade na Gazu, niti Hamas na predaju otetih, pitanje je ima li ovaj sud ikakvu stvarnu moć. Palestinski i Ukrajinski civili i dalje ginu jer sud ne može zaustaviti agresora Rusiju, niti prisiliti Hamas na predaju zarobljenika, kao što nikakvi pregovori nego samo sila jačeg nije zaustavila srpsku agresiju na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, ima li Međunarodni kazneni sud ikakvog smisla kada ga toliko bitnih zemalja nije potpisalo. Žele li one time spriječiti kažnjavanje vlastitih ratnih zločinaca unaprijed.