Podmorski kablovi i Irska: nova sigurnosna prijetnja
Najslabija karika u obrani Europe od vanjskog agresora jest Irska. Ruski izviđački brodovi sve se češće pojavljuju u njezinim vodama, a Dublin ima malo sredstava za njihovo praćenje i odvraćanje. Ova otočna nacija, koja nije članica NATO-a, dugo se oslanjala na neutralnost. No pritom je zanemarila činjenicu da se nalazi na jednom od najvažnijih čvorišta globalnih podatkovnih mreža, kroz koja prolaze ključni podmorski kablovi. Nemogućnost njihove učinkovite zaštite dovodi u opasnost ne samo Irsku nego i velik dio svijeta.
Ruski brodovi prvi su put počeli obilaziti irsku obalu prije deset godina. Povećana prisutnost sumnjivih plovila izazvala je zabrinutost da Rusija mapira lokacije podmorske infrastrukture ključne za globalne komunikacije i financijske transakcije. Irska mornarica, međutim, ostala je tek pasivni promatrač, unatoč rastućoj prijetnji podmorskim kablovima kroz koje svakodnevno prolazi najmanje četvrtina transatlantskog internetskog prometa. Irska je također uvelike ovisna o podmorskim cjevovodima za opskrbu energijom. Napad na podmorsku infrastrukturu mogao bi poremetiti i opskrbu električnom energijom, budući da Irska uvozi 14 % električne energije iz Ujedinjenog Kraljevstva.
Nedavno je ruski špijunski brod Yantar uočen kod Škotske kako laserski cilja zrakoplov Kraljevskog ratnog zrakoplovstva te se očito kreće prema irskim vodama. Brod, kojim upravlja GUGI, tajna ruska organizacija za istraživanje dubokog mora – dizajniran je za mapiranje i praćenje podmorskih kablova.
Podmorski kablovi – kritična infrastruktura pod prijetnjom
Položaj Irske na samom zapadnom rubu Europe dugo ju je činio ključnom točkom globalnih komunikacija. Upravo je prvi transatlantski telegrafski kabel položen između Irske i Amerike (Newfoundlanda) 1858. godine. Kada irska mornarica uoči sumnjiv brod, i dalje se oslanja na desetljećima staru, zastarjelu proceduru.
Irci smatraju da sama neutralnost pruža zaštitu od napada. Koncept irske neutralnosti razlikuje se od onoga u zemljama poput Austrije i Švicarske, koje imaju dobro opremljene vojske. Irska je mali otok omeđen većim i moćnijim susjedom. Unatoč stjecanju neovisnosti 1921. godine, Irska se i dalje oslanja na britanski RAF u suočavanju sa zračnim prijetnjama.
Slaba obrana Irske čini je lakom metom za protivnike koji žele nanijeti štetu zemljama NATO-a ili EU-a bez rizika kolektivnog odgovora. Irski obrambeni proračun iznosi samo 0,25 % BDP-a, odnosno manje od jedne milijarde eura, i to ne zbog proračunske štednje. Irska je tri godine zaredom ostvarila rekordne proračunske viškove. Vlada predviđa višak od 10,2 milijarde eura ove godine te 5,1 milijardu eura 2026. godine.
To je izazvalo frustracije u Ujedinjenom Kraljevstvu i drugim državama članicama EU-a, koje smatraju da Irska koristi svoj neutralni status kako bi izbjegla sigurnosne obveze. Podmorski kablovi temelj su globalne tehnološke industrije, a bez njih ne bi postojala digitalna infrastruktura koja je Irsku učinila tehnološkim divom.
Sposobnost Irske da prati ruske aktivnosti dodatno je ograničena činjenicom da nema specijaliziranu obavještajnu agenciju. Sigurnost osiguravaju ogranak irske policije i odjel vojne obavještajne službe unutar oružanih snaga. Nedostatak prave obavještajne agencije znači da zemlja nije razvila sustave sigurnosnih provjera ni mehanizme za strogo povjerljive komunikacije, što otežava razmjenu informacija sa susjednim državama.
Moskva je nastojala u potpunosti iskoristiti slabosti irske sigurnosne infrastrukture. U tu svrhu pokušala je proširiti svoje veleposlanstvo u Dublinu dodavanjem triju novih katova i podzemnog parkirališta koje bi služili kao špijunski centri. Rusija je otišla toliko daleko da je započela izgradnju podzemnog dijela prije nego što je vlada 2020. godine zaustavila projekt, uz obrazloženje da bi mogao „naštetiti sigurnosti i obrani države”.
Nakon incidenta koji je uključivao navodnu rusku pomorsku vježbu, Irska je protjerala četiri ruska diplomata za koje se sumnjalo da su zapravo pripadnici vojne obavještajne službe GRU-a. Nakon invazije na Ukrajinu irska je vlada ograničila izdavanje viza ruskom osoblju. Veleposlanstvo Rusije u Dublinu danas ima 15 zaposlenika, u usporedbi s 30 prije rata.
Kada se pogleda čime je Irska naoružana, postaje jasno da bi Rusi ondje mogli djelovati gotovo bez ograničenja. Ne postoji protuzračna obrana. Zrakoplovstvo se sastoji od osam helikoptera i osam trenažnih zrakoplova Pilatus, istog tipa kakav koristi i akrobatska skupina Krila Oluje. Pomorsku sigurnost osigurava šest slabo naoružanih patrolnih brodova, i to u morskoj gospodarskoj zoni koja je gotovo 18 puta veća od hrvatske.
Međutim, hoće li se Irska poboljšati?
Irski premijer Micheál Martin priznao je nedostatke u obrambenom sustavu nakon niza napada dronovima u Danskoj. Izjavio je da je njegova zemlja bila „pomalo naivna“ u procjeni zračnih i pomorskih prijetnji te da vlada razmatra nabavu posebne opreme, pa čak i privremeno raspoređivanje francuske fregate opremljene protuzračnim raketama kako bi pomogla u obrani od napada dronovima tijekom irskog predsjedanja Europskom unijom.
Tema neutralnosti, obrane i mogućeg članstva u NATO-u ne izaziva veći interes među Ircima. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je gotovo dvije trećine građana zadovoljno postojećim modelom vojne neutralnosti. Istodobno, približno isti udio stanovništva podržava povećanje obrambenih izdataka, no većina i dalje odbacuje ideju članstva u NATO-u. Vladini planovi za ublažavanje pravila koja reguliraju raspoređivanje irskih mirovnih snaga u misije UN-a čak su izazvali snažno protivljenje ljevičarskih stranaka, koje to vide kao prikriveni napad na neutralnost.
Jedan od načina na koji bi Dublin mogao ojačati obranu i približiti se saveznicima bez formalnog pristupanja NATO-u jest pridruživanje Zajedničkim ekspedicijskim snagama – podskupini sjevernoeuropskih država članica NATO-a koja je danas posebno usmjerena na suzbijanje ruske sabotaže. Finska i Švedska pridružile su se toj skupini još 2017. godine, godinama prije nego što su postale članice NATO-a, a mogućnost da im se Irska pridruži već se neko vrijeme razmatra. Irska je najavila povećanje obrambenih izdvajanja na 1,5 milijardi eura do 2028. godine, a vlada priprema i prvu nacionalnu strategiju pomorske sigurnosti, koja bi trebala biti dovršena za nekoliko mjeseci, s posebnim naglaskom na zaštitu kritične podmorske infrastrukture.
P.S.
U slučaju prekida svih podmorskih internet kablova u Irskom podmorju, posljedica za nas bi bila da Internet bi funkcionirao sporije zbog zagušenja na drugim poveznicama. No u roku od mjesec dva bi kvarovi bili otklonjeni.
