Negativna strana moći umjetne inteligencije

Nizozemska obavještajne služba AIVD koja se usredotočuje na domaće prijetnje nizozemskoj nacionalnoj sigurnosti i MIVD koja se usredotočuje na međunarodne prijetnje te nizozemska policija, američki FBI i Cyber National Mission Force (CNMF), kanadskim centar za kibernetičku sigurnost (CCCS) i društvena mreža X nedavno su uspjele ukloniti stotine lažnih računa koje je kreirala Rusija za širenje dezinformacija na društvenim mrežama. Možda to nije velika brojka otkrivenih računa, no ovo pokazuje kako se umjetna inteligencija može koristiti i za negativne aktivnosti.

Većina računa koji su identificirani i uklonjeni bili su osmišljeni tako da izgledaju kao da pripadaju ljudima iz Sjedinjenim Državama, s vjerodostojnim imenima, lokacijama i profilnim slikama. Ako niste stručnjak, laik teško da bi prepoznao da je izmišljen profil.

Prije su takvim lažnim profilima upravljali ljudi koji su sjedili za kompjuterima na tzv. farmama trolova. Jedna od svjetski poznatijih se nalazila u Velesu, Makedonija. Bila je angažirana za širenje lažnih vijesti o demokratskim kandidatima u američkim predsjedničkim kampanjama 2016. i 2020.

Prema studiji Science Directa iz 2021. godine razlog za masovnu aktivnost trolova je taj što 10% ljudi mijenja svoje mišljenje nakon sustavne izloženosti uvjerljivim komentarima pod objavama na društvenim mrežama. Tih 10% može utjecati na rezultate izbora i politike koje se vode. I upravo je to razlog zašto postoje takve farme.

Osim toga kada i ne utječu na opredjeljenje pojedinaca, utječu na dojam koliko ljudi podržava neki stav. Zbog toga se mnogi korisnici niti ne uključuju u rasprave jer ne žele biti vrijeđani od budimo iskreni često glupana ili zlonamjernih osoba. To ne znači da su društvene mreže krive za podjele u društvu, ali one ih samo povećavaju.

“Nikad ne potcjenjuj moć glupih ljudi u velikim grupama.” – George Carlin

Primjer utjecaja društvenih mreža na odluke pojedinca je i izjava novog ministra poljoprivrede Dabre oko protugradne zaštite: „Iako znanost kaže kako rakete nemaju svrhu, treba koristiti sva dopuštena sredstva kako bi ljudi bili svjesni da Ministarstvo poljoprivrede i DHMZ čine sve da spriječe ovakvo olujno nevrijeme.” Naime, društvenim mrežama već godinama kola fama kao su protugradne rakete rješenje kako spriječiti nastanak velikih šteta od tuča, pri čemu zagovaratelji ne uzimaju u obzir promjene koje su se dogodile u klimi porastom prosječne temperature. S obzirom na sumnjivu diplomu, nije za čuditi se takvoj izjavi ministra.

S razvojem umjetne inteligencije bilo je za očekivati da će ju koristiti i u loše svrhe. Pri tome ti bad guy’s ne koriste vlastita rješenja već žele upotrijebiti Open AI infrastrukturu. Ne radi to samo Rusija već i Kina, Tajvan, Indija, Turska, Iran, Izrael i druge države, ali ona je trenutačno najangažiranija u takvom obliku hibridnog rata. Lažne tvrdnje koje iznose pri tome ne šire samo ti izmišljeni likovi već i stvarne visokopozicionirane osobe na svojim profilima, ali i obični pojedinci koji žele da netko potvrdi njihove stavove i uvjerenja. Da nisu ludi, već da je se to istina.

Veliki dio odgovornosti leži i u vlasnicima društvenih mreža ili tražilica jer žele zarađivati velike novce. Kada im se prijavi neka lažno reklamiranje, rijetko kada uklanjaju takve reklame. Tko normalan više vjeruje u čudesne lijekove.

Rješenje problema farmi trolova i lažnih profila otežava činjenica da je anonimnost važna brojnim korisnicima na društvenim mrežama. To platformama otežava otkrivanje i uklanjanje trolova i botova. Problem bi se lako mogao riješiti obveznom dodatnom provjerom identiteta korisnika pomoću osobne iskaznice i drugih osobnih podataka, biometrijskom provjerom kojom se provjerava identitet korisnika pomoću biometrijskih podataka, kao što su otisci prstiju ili prepoznavanje lica. Trenutačno danas možete prijavljivati lažne profile na društvenim mrežama koji se ne predstavljaju svojim pravim identitetom, ali nema to uspjeha zbog licemjernosti vlasnika tih mreža.

Ne moramo se čuditi da je takva situacija na društvenim kada su za nju dobrim dijelom odgovoren medijske kuće zbog loše kvalitete novinarstva jer same često objavljuje netočne, neprovjerene i tendenciozne informacije, a zatim toleriraju svađe među komentarima ispod objava.

Zakonodavna tijela trebala bi donositi zakone i politike usmjerene na sprečavanje svih loših pojava u  medijima, ali i društvenim mrežama kažnjavanjem odgovornih. Samo od kazni za lažne reklame i govore mržnje na Internetu bi se moglo dobrim dijelom financirati ministarstvo kulture. No i politički akteri bi trebali biti kažnjeni za korištenje usluga farmi trolova, a ne da to prolazi nekažnjeno. Sjetimo se kako su u ovoj parlamentarnoj kampanji korisnici iz Vijetnama masovno lajkali HDZ-ovu objavu.  Jednako tako sve dok nitko ne odgovara za iznošenje laži u javnoj sferi, od političara pa do novinara, ovo društvo ne može ići naprijed.

Internetsko trolanje je problem koji se neće nikada u potpunosti eliminirati. Tvornice trolova će se razvijati i prilagođavati novim tehnologijama i okolnostima, a na vlasti je da stvori sigurno informacijskog okruženja. Koliko je to veliki problem govori da su u Južnoj Koreji snimili film na tu temu.