Molitva nije sloboda izražavanja ako je krajnji rezultat prisila
Početkom ovog mjeseca njemački je parlament odobrio dopunu Zakona o sprječavanju i upravljanju trudničkim sukobima iz 1992. godine kojom je ograničio aktivnosti pro-life aktivista u krugu od 100 metara oko klinika za pobačaje. Zagovornici dopune zakona tvrde da je njegov cilj zaštititi trudnice od “uznemiravanja”. S druge strane, pro-life aktivisti govore o “crnom danu za demokraciju” i pokušaju ušutkavanja zagovornika zaštite nerođenog života.
Savezni zakon dolazi nakon lokalnih pokušaja da se ograniče aktivnosti pro-life aktivista. Na primjer, grad Pforzheim zabranio je molitve u blizini klinika za pobačaje 2019., ali je sud ovu zabranu poništio 2022. godine. Sud je tada istaknuo je da vlasti imaju zabranjivati okupljanja samo ako postoji opravdana zabrinutost za javnu sigurnost. Sada će molitva unutar 100 metara od klinike za pobačaje kažnjavati novčanom kaznom od 5000 eura.
Predstavnici njemačkih pro-life organizacija su dopunu zakona opisali kao “masovno miješanje u pravo na slobodu vjeroispovijesti, mišljenja i okupljanja, koje se mora priznati pobornicima života, kao i braniteljima okoliša i klima.” Prema njima dopuna zakona će narušiti pravo određene skupine ljudi na slobodno okupljanje i njihovu slobodu izražavanja. Također su izjavili kako nema zabilježenih slučajeva u kojima je pogođena žena zaista uložila tužbu na njihovo ponašanje.
Zakone o zabrani okupljanja oko bolnica gdje se vrši pobačaj donijele su već Irska, Španjolska, Australija i druge zemlje.
Molitelji često tvrde da im žele zabraniti slobodu izražavanja. Španjolski zakonodavci kada su donosili sličan zakon su zato izjavili da molitva nije sloboda izražavanja ako je krajnji rezultat prisila.
Porota u Tennesseeju osudila je nedavno šest prosvjednika protiv pobačaja za kršenje saveznih zakona nakon što su blokirali ulaz u reproduktivnu kliniku 2021. godine, godinu dana prije nego što je Vrhovni sud SAD-a poništio presudu Roe protiv Wade. Konzervativne skupine, koje su optužile saveznu vladu za nepravedno ciljanje protivnika pobačaja korištenjem saveznog zakona iz 1994. poznatog kao Zakon o slobodi pristupa ulazima u klinike.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravlju Australije je uveo da će molitva u tišini ispred klinika za pobačaje biti kazneno djelo, a kazna će iznositi do 3.500 dolara. Zakonom se uspostavlja minimalna zona zabrane od 50 metara oko klinika, a svima koji žele prosvjedovati, održati bdijenja ili komunicirati s posjetiteljima objekata će biti zabranjen ulazak.
Poznati američki aktivist protiv pobačaja i evanđeoski svećenik, Rob Schenck sada je otvoreno za izbor i vrlo kritičan prema ulozi koju je odigrao u ukidanju prava na pobačaj u Sjedinjenim Državama. Osoba koja je radila na tome da padne presuda Vrhovnog suda Sjedinjenih Država Roe protiv Wadea iz 1973. godine. Koja je osposobila tisuće prosvjednika da blokiraju vrata klinika za pobačaje. Koja je maltretirala liječnike, uključujući dr. Barnetta Slepiana, pružatelja pobačaja u ženskoj zdravstvenoj klinici u Buffalu, optužujući ga za ubijanje nerođene djece. 1998, Slepian je ubijen od militantnog člana pokreta protiv pobačaja.
Pjesma posvećena doktoru Slepianu
U razgovoru za Al-Jazeru Schenk je rekao kako su on i njegovi tadašnji istomišljenici polazili od pretpostavki da žene donose odluke o pobačaju impulzivno, često iz vrlo sebičnih razloga, ili zato što ih određene skupine unutar društva pritišću ili im kažu da nošenje trudnoće u ovoj fazi njihovog života će ih koštati određene prilike. No poslije puno godina zaključio je da to nije istina. “Kada počnete strpljivo slušati žene, one imaju bezbroj različitih razloga za odabir pobačaja. Zamišljamo da kad god žena odluči roditi, da će svi potrebni sustavi podrške biti tu za njih: ako ne obitelj onda vlada, ako ne vlada onda crkva. Zamišljamo da će imati besplatnu zdravstvenu zaštitu, da će imati posla. To smo govorili da opravdamo svoj apsolutistički stav o pobačaju.“
Schenck danas ne očekuje oprost ili sažaljenje za to što je činio. Zna da ga neće dobiti od većine ljudi.
U Hrvatskoj postoje inicijative da se takva zabrana tihih prosvjeda uvede, ali s obzirom da je na vlasti koalicija HDZ-a i DP-a, do nje u mandatu ove vlade sigurno neće doći. Hoće li to biti sljedeće izborne kampanje, ovisi o tome tko će tu agendu gurati. Sigurno na njoj neće ljevica i lijevi centar dobiti izbore, a samo bi mogla odvući pažnju sa većini važnijih tema poput teme studiranja rodnih studija kraj puno većih problema u visokoškolskom obrazovanju poput priznavanju diploma sa sumnjivih fakulteta u BiH.
