Kako je Peter Magyar srušio Fidesz

Rijetko je pobjeda jednog tabora i poraz drugog više vezan uz jednu osobu nego uz društvene uvjete i trendove. Vođa oporbe Peter Magyar pokazao se kao apsolutni prekretač. Preuzeo je više od četvrtine birača vladajuće stranke Fidesz i osvojio više glasova nego itko prije njega od pada komunizma.

Retrospektivno je moguće odrediti točnu točku u kojoj je započeo Orbanov pad. Značajno je da je to bilo povezano s korupcijom stranke upravo u području u kojem je Viktor Orban bio ideološki i politički vrlo jak – u zaštiti obitelji i djece.

Tko je Peter Magyar: Od Facebook statusa do vođe nacije

Portal 444.hu otkrio je početkom veljače 2024. da je predsjednica Katalin Novák pomilovala zamjenika ravnatelja sirotišta koji je prikrivao ravnateljevo sustavno seksualno zlostavljanje djece.

Izbio je skandal, tisuće ljudi izašle su na ulice, a premijer Viktor Orban promptno je reagirao: samo dan nakon velikih demonstracija u Budimpešti, predsjednica je najavila ostavku, a Fidesz je brzo progurao ustavni zakon koji predsjedniku više ne bi dopuštao pomilovanje osobe koja je počinila zločin protiv maloljetnika.

U normalnim okolnostima, slučaj bi se utišao nakon nekoliko dana ili tjedana, kao i mnogi drugi prije njega. Međutim, istog dana kada je predsjednica dala ostavku, dotad nedovoljno poznat Peter Magyar izašao je u javnost i u svom sada već legendarnom Facebook statusu napisao: “Ne želim ni minute biti dio sustava u kojem se oni koji su istinski odgovorni skrivaju iza ženskih suknji.”

Metaforički rečeno, jedna suknja pripadala je predsjednici Novak, a druga ministrici pravosuđa Judit Varga, koja je supotpisala pomilovanje i također morala dati ostavku. Pikantno je bilo to što je Vargá u to vrijeme bila bivša supruga Magyara. O tome smo već pisali prije dvije godine.

Peter Magyar je sljedeće dane proveo na neovisnim medijima i podcastima. Slušale su ga stotine tisuća Mađara. Tri mjeseca kasnije, na čelu male i do tada nebitne stranke Tisza, Magyar je osvojio 30 posto glasova na europskim izborima. Nakon toga je nastavio obilazak terena i u nešto manje od dvije godine nekoliko puta prešao cijelu Mađarsku, posjećujući i najmanja mjesta.

Iako se u početku činilo da će se balon postupno ispuhati i da će mu Viktor Orban postaviti nepremostive zamke, oporbeni tribun nije napravio niti jednu grešku. Kada je ukrajinski predsjednik Zelenski uputio prijetnju Orbanu, Peter Magyar se odmah distancirao od ukrajinskog predsjednika, što je impresioniralo i veliki dio oklijevajućih birača Fidesza. Magyar se nije obraćao samo profinjenoj publici niti biračima bivših liberalnih stranaka. Ciljao je prije svega na prosječnog birača. Kampanju je preplavio domoljubnim motivima i socijalnim temama.

Ali što sve to znači za Mađarsku? Sada će Peter Magyar imati mandat ne samo za promjenu vlade, već i režima. Viktor Orban je tijekom svojih 16 godina vladavine izgradio nešto poput države u sjeni, učvrstivši nekoliko institucija na način da eventualna nova vlada s neustavnom većinom ne bi mogla provesti duboke reforme. Unatoč porazu, Fidesz bi tako imao kontrolu ne samo nad pravosuđem, već i nad moćnim gospodarskim igračima, strateškim sektorima, sveučilištima, državnim medijima ili šumama i zemljištem putem fondova i zaklada. Sve to Peter Magyar sada može brzo promijeniti.

Viktor Orban je od Mađarske želio stvoriti srednjoeuropsku Kinu. Subjekt koji svi respektiraju i koji može utjecati na europske politike. No ta njegova borba, ti njegovi stavovi, lišili su zemlju milijardi eura EU fondova koji su nedostajali u sustavu i zbog čega Mađarska stagnira posljednjih godina.

Istovremeno je u Mađarsku samo u zadnjih 10 godina privukao 63 milijarde eura izravnih stranih investicija u proizvodni sektor, prvenstveno iz Kine i Njemačke, dajući im velike olakšice i potpore, ali time nije digao bitno životni standard građana jer je prosječna plaća u mađarskoj i dalje niska. Prema najnovijim podacima za početak 2026. godine, prosječna neto plaća u Hrvatskoj osjetno je viša nego u Mađarskoj. Prosječni radnik u Hrvatskoj mjesečno prima oko 100 € više nego njegov kolega u Mađarskoj.

U Mađarskoj su ovi izbori donijeli fenomen, sličan onome što su Poljaci doživjeli 2005., nekoliko mjeseci nakon smrti pape Ivana Pavla II. Scenom su tada dominirale dvije stranke, Kaczynskijev PiS i Tuskova Građanska platforma. Tuskova stranka imala je tada snažno konzervativno krilo, držala se naslijeđa pokojnog pape i uglavnom je bila pro-life. Od tada se Tuskova stranka postupno liberalizirala. Ne samo da su je konzervativci napustili, već se i njezin skup vrijednosti pomaknuo s desnice na lijevi centar.

Mađarski izborni zakon: Kako je sustav bio “namješten” za Fidesz

Danas Mađarskom u potpunosti dominiraju dvije stranke koje obje tvrde da su na nacionalnom i konzervativnom spektru – Fidesz eksplicitno, stranka Tisza prilično implicitno. Treća parlamentarna stranka je Mi Hazánk (Naša domovina), tj. radikalni nacionalisti u stilu naše Republike.

Naravno, takva društvena podjela dugoročno je neodrživa. Uostalom, Mađarska nije konzervativna oaza kakvom se sada čini. Do Orbanove pobjede 2010. godine, lijevo-liberalne snage imale su oko 40 do 50 posto glasova. No ovakav izborni zakon ne reprezentira uopće sve građane.

Prije Orbanove izborne reforme iz 2011. godine, mađarski izborni sustav (postavljen 1989./1990. nakon pada komunizma) bio je jedan od najkompliciranijih u Europi. Bio je dizajniran da osigura stabilnost, ali je bio znatno pravedniji prema manjim strankama i poticao je koalicije.

Parlament je imao 386 zastupnika. Sustav je bio mješovit i glasalo se na tri razine: 176 zastupnika iz pojedinačnih jedinica, 152 zastupnika s regionalnih lista te 58 zastupnika s nacionalne liste (tzv. kompenzacijski glasovi).

U starom sustavu, u pojedinačnim izbornim jedinicama postojala su dva kruga glasanja. Ako u prvom krugu nitko ne dobije više od 50% glasova, ide se u drugi krug. U drugi krug ulazila su tri najbolja kandidata (ili svi iznad 15%). To je omogućavalo oporbenim strankama da se ujedine između dva kruga. Primjerice, ako su kandidati ljevice i centra bili 2. i 3. u prvom krugu, jedan bi odustao i pozvao birače da glasaju za onog drugog kako bi pobijedili Fidesz. Orban je to 2011. ukinuo jer mu je takva suradnja oporbe bila najveća prijetnja.

U starom sustavu, glasovi koji su propali (oni koji su dani kandidatima koji nisu prošli) skupljali su se na nacionalnoj listi kako bi se strankama dodijelilo još mandata. To je bila kompenzacija za gubitnike. Danas sustav kompenzira i pobjednike. Ako pobjednik u nekoj jedinici dobije 10.000 glasova više nego što mu je trebalo za pobjedu, ti se glasovi pribrajaju njegovoj stranci na nacionalnoj listi. To je kao da pobjedniku u maratonu za nagradu date još i bicikl za iduću utrku.

Cilj Orbanove reforme iz 2011. bio je, prema službenim navodima, “povećanje efikasnosti kroz smanjenje broja zastupnika”, no bio je to klasični primjer gerrymanderinga (prekrajanja izbornih jedinica i pravila u korist vladajuće stranke). Ukinut je drugi krug izbora. Pobijedio je onaj tko u svojoj jedinici osvoji najviše glasova, bez obzira na to je li to iznad 50% (tzv. first-past-the-post). Sličan sustav ima Ujedinjeno Kraljevstvo i to bi ih uskoro moglo strašno koštati. Ujedno je uveden kontroverzan sustav u kojem se glasovi pobjednika u izbornim jedinicama dodatno “nagrađuju” i pribrajaju stranačkoj listi, što dodatno cementira pobjedu najjače stranke.

Orban nakon poraza nije izgledao kao očajnik ili agitator. Poraz je podnio sasvim drugačije od Donalda Trumpa. Nekoliko sati nakon zatvaranja birališta priznao je jasan poraz, čestitao pobjedniku, izgovorio nekoliko ujedinjujućih rečenica i mobilizirao svoj tabor za nova oporbena vremena.  No to ne znači da će se predati. Ipak je on dobio 40 posto glasova. No ono što FIDESZ može uništiti je korupcija. Kada Peter Magyar počne najavljenu borbu protiv dosadašnjeg establishmenta, mnogi bi mogli završiti u zatvoru ili bijegu.

Peter Magyar obećao je biračima da će odmrznuti milijarde eura blokiranih fondova EU. To će mu sigurno biti jedan od prioriteta. Također je vjerojatno da će Magyar okončati mađarski veto na paket financijske i vojne pomoći Ukrajini od 90 milijardi eura.

Blokiranje ovog europskog novca, koji je od egzistencijalne važnosti za Ukrajinu, bilo je prilično ružno s Orbanove strane. Sam Orban je odobrio paket krajem prošle godine, uz uvjet da Mađarska u njemu ne sudjeluje niti za nešto garantira. Međutim, tijekom izborne kampanja iskoristio je svoje pravo glasa i zajedno sa Ficom potopio cijeli paket. Izlika je bila spor s Ukrajinom oko oštećenja naftovoda Družba.

Odnosi Mađarske s EU članicama vjerojatno će se značajno poboljšati. Međutim, Mađarska vanjska politika će zadržati neke dosadašnje smjerove. Peter Magyar neće biti zagovornik Ukrajine; sam se obvezao da pod njegovim vodstvom Mađarska neće podržati ukrajinsko članstvo u EU osim ako mađarski građani na referendumu ne odluče drugačije.

Međutim, sigurno je da Magyar neće biti glas ruskih interesa u EU i neće kovati zakulisne zavjere s Moskvom, što u potpunosti otkrivaju procurile snimke razgovora između Orbana i njegovog ministra vanjskih poslova. “Mađarska na prvom mjestu” vjerojatno će i dalje vrijediti u Budimpešti, ali više ne “Mađarska i Rusija na prvom mjestu”. To je samo po sebi dobra vijest za Europu.

Ono što Magyar mora učiniti ako želi vratiti stvarnu demokraciju u Mađarsku je promjena izbornog zakona i time otplatiti dug svim onim strankama koje su se povukle iz izborne kampanje kako bi njemu osigurale pobjedu, pa i po cijenu gubitka moći kakvu sada ima.

Za Moskvu i Washington, koji su se zalagali za Orbana, izbori u Mađarskoj imali su više simboličko i propagandno značenje. U stvarnosti, njihov ishod je puno gori za Bratislavu. 12. travnja Fico je izgubio ključnog saveznika i Slovačka će se naći u geopolitičkoj crnoj rupi. Moguće da će i njoj sada biti uvedena blokada EU sredstava jer Slovaci nisu niti bolji niti pošteniji.