Mala pobjeda nad Bruxellesom

Poslije dugog vremena, neka inicijativa Europske komisije privremeno je odgođena. Prema statistici o pravnim aktima, samo 5 posto uredbi, direktiva i odluka biva povučeno ili odbijeno. Stoga je sve pratitelje događanja u Bruxellesu iznenadila odluka o odgađanju donošenja direktive o kotlovima na kruta goriva i lokalnim grijačima prostora na kruta goriva kako bi se “dotjerali tehnički” detalji.

Razlog za odgađanje donošenja direktive jest uzbuna podignuta u nekim zemljama zbog pooštravanja uvjeta za nove kotlove, peći i kamine na kruta goriva prema, kako kažu, nerealnim zamislima “briselskih birokrata”. Dok jedni slave što je pritisak doveo do odgode procesa donošenja nove direktive, kojom bi se zabranila prodaja peći na drva koje ne zadovoljavaju stroge norme od 2027. godine, drugi strahuju da se na kraju neće mnogo promijeniti.

Već sada postoje ekološki dizajnirane peći koje zadovoljavaju sve trenutačne norme, troše manje drva, stvaraju manje otpada i zagađenja te pritom proizvode više toplinske energije u odnosu na peći koje su se nekad prodavale. Stare uređaje teško je učiniti “čistima”, što se obično pokušava ugradnjom filtera, jer su za to potrebni stručni ljudi koji se ne bave samo uređajima već i dimnjacima.

Loženje kvalitetnog, suhog, bjelogoričnog drveta ne izaziva pretjerane štetne utjecaje. Drvo prilikom izgaranja ispušta jednaku količinu ugljikovog dioksida kao i kada se prirodno razgrađuje u šumi ili jednaku količinu koju je tijekom rasta preuzelo iz atmosfere. To je posebno važno za gradove, ali i mjesta gdje se zagađeni zrak zadržava nisko dulje vrijeme.

Nažalost, velika krivnja za onečišćenje zraka u gradovima i selima leži upravo na korisnicima koji odlučuju koje drvo će koristiti, kako će ložiti, hoće li koristiti mokra drva ili ostatke namještaja te hoće li ispravno održavati sustav grijanja. U Hrvatskoj se još uvijek prodaju zastarjeli tipovi uređaja na kruta goriva, dok je Češka, primjerice, zabranila proizvodnju, prodaju i korištenje svih peći i kotlova koji imaju slabu iskoristivost i pretjerano zagađuju okoliš.

Uvjeti koje je Europska komisija u prijedlogu nove direktive postavila za nove peći, kamine i štednjake na kruta goriva, prema mišljenju udruga proizvođača kotlova i peći, toliko su tehnički i financijski zahtjevni da bi doveli do udvostručenja cijena uređaja i uklanjanja do 90 % proizvoda s tržišta. Primjerice, u dokumentaciji prijedloga stoji da se granica za čestice prašine smanjuje s 40 mg/m³ na 3 mg/m³, što proizvođači smatraju “neostvarivim”. Ograničenja ugljičnog monoksida trebala bi pasti s 1.500 mg na samo 500 mg, a također bi se trebala smanjiti granica za dušikov oksid.

Sporan je i obavezni priključak svih peći i kamina na električnu mrežu. Zbog potrebe za automatskom regulacijom zraka, novi uređaji morali bi sadržavati elektroničke komponente koje bi trebale biti stalno priključene na struju. Time se paradoksalno eliminira jedna od glavnih prednosti grijanja na drva – apsolutna neovisnost o drugim izvorima. Upravo zbog tog aspekta ljudi ih često kupuju. Zahtjev za priključkom na električnu energiju oduzeo bi neovisnost, primjerice, vlasnicima vikendica te automatski isključio one koji nemaju pouzdan pristup električnoj mreži. Ako jednostavnoj peći dodate lambda sonde, ventilatore i displeje, cijena bi porasla dva do tri puta, a ovi proizvodi postali bi nedostupni mnogim kućanstvima.

Dok se pisao tekst direktive, Europska komisija nije usvojila nijedan prijedlog tvrtki iz industrije peći, ali je u potpunosti prihvatila zahtjeve neprofitnih organizacija iz područja zaštite zraka i zdravlja, koje su predložile ili izravnu zabranu loženja drva u kućanstvima ili barem pooštravanje normi do razine koja bi praktično ograničila loženje na biomasu.

Kako građani nisu dovoljno upoznati s procesom donošenja odluka u Bruxellesu, ukratko ćemo objasniti kako on funkcionira.

Kako sama Europska komisija navodi, prijedloge uglavnom podnose pojedinačni povjerenici na vlastitu inicijativu. Ovu agendu za njih pripremaju službenici Glavne uprave Europske komisije za određeno područje, na temelju različitih poticaja, uključujući ciljeve politike EU-a. Prijedloge mogu podnijeti i Europsko vijeće, Vijeće Europske unije, Europski parlament, ali i sami građani nakon uspješne europske građanske inicijative.

Bruxelleski dužnosnici često najprije iznesu prijedlog i zatim čekaju reakcije. Suština takvog pristupa, u kojem određena interesna skupina kreira nacrt uredbe, direktive ili drugog akta, jest da takvi prijedlozi prođu “ispod radara”. Često se događa da se takvi prijedlozi protive volji većine stanovništva. Te interesne skupine polaze od pretpostavke da 95 % ljudi ništa ne prati i uglavnom ništa ne razumije te se nadaju da stručnjaci neće pustiti u opticaj neki štetan prijedlog.

Dužnosnici Komisije zatim sastavljaju nacrt uredbe i sazivaju stručni forum (komitologiju), na kojem sudjeluju predstavnici država članica i udruženja te raspravljaju o svojim komentarima.

Komitologija je proces kojim Europska komisija provodi ili prilagođava pravo EU-a u suradnji s odborima nacionalnih predstavnika (državnih službenika) iz država članica EU-a, kolokvijalno nazvanima “komitološki odbori”. Ti odbori dio su šireg sustava EU koji pomaže u izradi, usvajanju i provedbi zakona EU. Savjetodavni odbori daju mišljenja koja Komisija mora uzeti u obzir, ali ona zadržava moć odlučivanja hoće li ih prihvatiti ili ne.

Nakon uključivanja komentara, konzultacija diljem Europske komisije i još jednog kruga javne rasprave, države članice glasuju o njegovu usvajanju. Da bi prijedlog prošao, mora ga odobriti većina članica EU-a. Nakon odobrenja od strane zemalja članica, akt se ponovno pušta u opticaj i čeka hoće li ga itko primijetiti prije glasanja u EP-u i hoće li mu se netko protiviti. Ako se pojavi značajniji otpor, tada tvorac prijedloga pokušava umiriti javnost odgađanjem njegova donošenja kao što je bilo u ovaj puta, a u iznimnim slučajevima i promjenom nekih dijelova.

Do odgode ovog prijedloga došlo je zbog pritiska njemačkih i čeških zastupnika u Europskom parlamentu, jer su im sustavi grijanja na biomasu važan dio energetske transformacije, osobito u ruralnim područjima. Gdje su bili hrvatski zastupnici i zašto oni nisu štitili interese svojih građana, nije nam poznato.

Zašto je Europska komisija odlučila odgoditi donošenje ovog novog akta, još uvijek nije jasno rečeno. Možemo samo pretpostavljati razloge. Jedan od njih mogao bi biti taj što bi njegovo donošenje samo dalo dodatni vjetar u leđa protivnicima takvih ideja, a to su uglavnom stranke krajnje desnice, koje ionako kritiziraju Bruxelles. Drugi bi razlog mogla biti promjena politike Europske unije, koja je možda shvatila da je prevelika regulacija dovela do stagnacije Europe u posljednja dva desetljeća.

U tom smislu, Elon Musk djelomično je u pravu kada u siječnju ove godine na Ekonomskom summitu WELT-a u Berlinu izjavio da Europa ima daleko više birokracije nego SAD, Bruxelles nazvao “katedralom birokracije”, te rekao da je Europi vjerojatno potrebnija učinkovitost vlade nego Sjedinjenim Državama. Prema njegovim riječima, birokracija usporava napredak i inovacije te djeluje kao omča oko vrata koja se svake godine sve više steže. Zaključio je da se birokracija na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini treba smanjiti kako ne bi ugušila Europu.