Amerika je skoro stala

Foto: luka Long Beach
Sjedinjene Američke Države poslije hurikana skoro pogodila daljnja velika nedaća u vidu štrajk u lukama. U 36 međunarodnih luka radi u kojima radi gotovo 50.000 lučkih radnika koji su dio Međunarodne asocijacije dokera (International Longshoremen Association – ILA) odlučilo se za štrajk. Sa 30. rujnom im je istekao kolektivni ugovor, a kako nisu dogovorili novi sa svojim poslodavcima, započeli su štrajk 1. listopada 2024 u ponoć po istočnom vremenu. Razlog zašto nisu sklopili novi šestogodišnji kolektivni sporazum su neslaganja između predstavnika lučkih radnika i vlasnika luka okupljenih oko US Maritime Alliance (USMX) su plaće i korištenje automatizacije.
No u četvrtak je ILA uspjela sklopiti dogovor sa Maritime Alliance
Pregovori između ILA-e i Maritime Alliance počeli su se prekidati u lipnju 2024. Jedna od glavnih spornih točaka bile su jasno plaće. ILA je željela da članovi dobiju povišicu od 5 dolara po satu svake godine sljedećeg šestogodišnjeg ugovora zbog inflacije, kao i činjenice da je njihov rad značajno pomogao povećati dobit brodarima i vlasnicima luka tijekom pandemije, dok je USMX predložio povećanje od 2,50 dolara po satu svake godine. Glavni pregovarač ILA-e, Harold Daggett, je zaprijetio administraciji predsjednika Sjedinjenih Država da će usporiti radnike ako pokušaju natjerati članove da se vrate na posao koristeći Taft-Hartleyjev zakon.
No u četvrtak je ILA uspjela sklopiti dogovor sa Maritime Alliance o povišici od 4 dolara po satu za svaku godinu šestogodišnjeg ugovora. Ugovor, koji je istekao krajem ponedjeljka, sada će biti produljen do 15. siječnja do kada bi se trebao sklopiti novi kolektivni ugovor koji bi trebao sadržavati dogovoreno.
Predsjednik Joe Biden pohvalio je privremeni dogovor o plaćama koji je bio na tragu njegovom prijedlogu rekavši: “Današnji privremeni dogovor o plaći i produženju procesa kolektivnog pregovaranja predstavlja ključni napredak prema čvrstom ugovoru. Čestitam lučkim radnicima iz ILA-e, koji zaslužuju snažan ugovor nakon što su se toliko žrtvovali kako bi naše luke ostale otvorene tijekom pandemije.”
Potpredsjednica Kamala Harris također je pozdravila sporazum, rekavši: “Ovdje se radi o pravednosti, a naše gospodarstvo najbolje funkcionira kada radnici dijele rekordnu dobit. Radnici u lukama zaslužuju pravičan udio za svoj naporan rad.”

30. rujna, uoči štrajka, Maritime Alliance je predložila povećanje plaća i obvezu na ograničenu ugradnju automatizacije, ali ne i potpunu zabranu. Također je ponudila utrostručenje doprinosa za zdravstvenu skrb i mirovine. Tijekom te noći, ILA je izdala priopćenje optužujući ih da odbijaju usvojiti njihove zahtjeve za pravednim ugovorom, a prijedlog povećanja plaća nazvala neprihvatljivim i izjavila da će nastaviti s sindikalnim akcijama sve dok novi ugovor ne omogući povećanje plaće od 5 dolara po satu. Sindikati su tada tvrdili da su njihovi zahtjevi razumni s obzirom na visinu dobiti brodara i vlasnika luka. Cijene dostave naglo su porasle tijekom i neposredno nakon pandemije jer su lanci opskrbe bili prekinuti, a potražnja naglo porasla. Dobit brodarske i lučke industrije od 2020. do 2023. premašila je 400 milijardi dolara, što je vjerojatno više nego što je ta industrija ukupno zaradila od početka kontejnerizacije 1957. godine.
Moguće posljedice štrajka bile su strašne. Stručnjaci su samo na najavu štrajka rekli da bi on mogao prouzrokovati drastične poremećaje uzrokujući kašnjenja u isporuci proizvoda tvrtkama kao i više cijene proizvoda. Predviđalo se da će se to prvo primijetiti kod kvarljivih proizvoda poput voća i povrća. Samo luke na istočnoj obali dnevno utovare i istovare 74.000 kontejnera robe. Gdje su k tome druge vrste tereta. Zbog toga je više od 200 poslovnih skupina poslalo prošli tjedan pismo Bijeloj kući tražeći od Bidenove administracije da intervenira kako bi spriječila štrajk, rekavši da se zemlja oslanja i na uvoz i na izvoz koji se kreće kroz te luke.
Dva dana prije štrajka, 29. rujna, predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden na pitanje novinara izjavio je da neće intervenirati u štrajku, a 30. rujna je naredio direktoru Nacionalnog ekonomskog vijeća Laelu Brainardu i šefu osoblja Bijele kuće Jeffu Zientsu da pregovaraju s upravom Maritime Alliance i uvjere ih da brzo postignu pošten dogovor. Istog dana Gospodarska komora Sjedinjenih Država pozvala je Bidena neka poduzme potrebne korake za prekid štrajka, navodeći negativan učinak kašnjenja u opskrbnom lancu na ekonomiju tijekom pandemije.
Američka gospodarska komora poslala je tada još jedno pismo u kojem je pozvala predsjednika Joea Bidena da iskoristi ovlasti koje proizlaze iz tzv. Taft-Hartleyev zakon, koji je stupio na snagu 1947., i zadrži luke otvorenima, a lučke radnike na poslu. Predsjednik George W. Bush pozvao se na taj zakon 2002. kako bi okončao tada 11-dnevni štrajk članova sindikata u lukama Zapadne obale. Guvernerka savezne države New York izdala je priopćenje prije početka štrajka u kojem je uvjerila da država ulaže iznimne napore kako bi medicinske ustanove i trgovine opskrbila osnovnim namirnicama.
“Prijevoznici su ostvarili rekordnu dobit od pandemije, a u nekim su slučajevima zabilježili povećanje dobiti za više od 800%. Pravedno je da radnici koji su se izložili riziku tijekom pandemije kako bi zadržali luke također vide značajno povećanje svojih plaća poslodavaca. Strane se moraju vratiti za pregovarački stol, a to mora početi s tim da ovi ogromni brodarski magnati shvate da bi njihovi zaposlenici trebali sudjelovati u tom gospodarskom uspjehu.” rekao je tajnik za tisak Bijele kuće.

Prvog dana štrajka Biden je još jednom pozvao ILA-u da pristane na povećanje plaće od 4 dolara po satu i zatražio od Maritime Alliance da se vrati pregovorima s poštenom ponudom, dok je Trump za štrajk okrivio inflaciju za koju je rekao da su je uzrokovale administracije Bidena i Harrisa rekavši “Svi razumiju lučke radnike jer su desetkovani ovom inflacijom, baš kao i svi ostali u našoj zemlji i izvan nje.“
Sada kada je štrajk završen, svima je laknulo.
Ova strepnja je pokazala kako radnici imaju stvarnu moć, čak i u zemlji koja nema dobro mišljenje o sindikatima kao komunističkim ekspoziturama, samo su često loše organizirani. Pri tome je onima koji rade u ključnim industrijama poput lučkih, prosvjetnih ili zdravstvenih radnika relativno lakše jer je njihova poluga moći puno veća od radnika u trgovini ili proizvodnji.
Sindikati mogu imati značajan utjecaj na političke procese, pa i na rušenje vlade, ali nažalost malo radnika može dugo izdržati protumjerama druge strane. Važno je da je njihov motiv opravdan kako bi javnost stala uz njih jer najčešće su ti treći žrtve tih sukoba. Tako je i kod nas javnost podržala rad sudskih zapisničarki ili nastavnika u školama. Za liječnike nije bilo toliko razumijevanja jer građani opravdano smatraju da oni radi osobne koristi premalo rade u državnim bolnicama, a uvijek imaju vremena za pacijente u privatnim praksama.