Ne pate samo ljudi od vrućina

Vrućine već nekoliko tjedana haraju Hrvatskom. To ne utječe samo na ljude, već i životinje. One u našim domovima, one u šumama i na livadama, ali i na farmama, štalama u košnicama. Samo o patnjama životinja se toliko ne priča.

Visoke temperature mogu imati značajan negativan utjecaj na stoku i perad na farmama i u štalama. Na primjer svinje i perad su osjetljive na toplinski stres jer nemaju znojne žlijezde, pa se ne mogu efikasno hladiti znojenjem. Krave doduše imaju znojne žlijezde, ali izrazito teško podnose vrućine. Naročito pate mliječne krave, čija se proizvodnja mlijeka ljeti redovito smanjuje. Kod njih toplinski stres počinje kada temperatura prijeđe 24 stupnja uz 70 posto relativne vlage u zraku. Kod krava visoke produktivnosti toplinski stres može se pojaviti i pri nižim temperaturama.

Metabolizam mliječnih krava proizvodi veliku količinu topline, uglavnom zbog mikrobiološke aktivnosti u buragu. Krave s većom proizvodnjom mlijeka oslobađaju više topline. Krava s mliječnošću od 20 litara oslobađaju ljeti 1.100 W, a krava s mliječnošću od 40 litara do 1.800 W. Krava s mliječnošću od 30 litara proizvodi dvostruko više topline nego krave za meso. Zbog toga je ljeti potrebno smanjiti broj životinja u zatvorenim prostorima kako bi se poboljšala cirkulacija zraka i snizila temperatura.

Toplinski stres može oslabiti imunološki sustav životinja, čineći ih osjetljivijima na bolesti. Također, visoke temperature i vlažnost mogu pogodovati razvoju bakterija i parazita. Mogu poremetiti reproduktivni ciklus životinja što može uključivati smanjenje plodnosti, povećanje učestalosti pobačaja i smanjeni libido kod mužjaka. Kvaliteta mlijeka, mesa i jaja može se smanjiti zbog toga. Na primjer, mlijeko može imati niži sadržaj masnoća i bjelančevina, dok jaja mogu biti manja i imati slabiju ljusku.

Svaki proizvođač mlijeka zna da se ljeti zbog vrućina količina dobivenog mlijeka smanjuje. Kako bi spriječili te gubitke, većina uzgajivača provodi mjere kojima nastoji što više smanjiti toplinski stres životinja. Zato na farme montiraju ventilatore kako bi što više prozračili prostorije i stvorili po mogućnosti laminarno strujanje zraka u njima, te postavljaju raspršivače vode.

Visoke temperature smanjuju i ljudima i životinjama apetit i potrebu za hranom. U skladu s tim stručnjaci ljudima tokom ljetnih vrućina preporučaju jesti laganu hranu i puno salata i voća. Za životinje savjetuju hranidbu u hladnijim dijelovima dana, uz dovoljno pojilica s dotokom hladne vode i povećanje udjela vode u suhom obroku. U sklopu hranidbe preporučuju ograničiti krmiva s visokim udjelom vlakana, povećati koncentraciju hranjivih tvari u obroku, te povećati koncentraciju kalija, magnezija i natrija. Smanjeni apetit dovodi do sporijeg rasta i smanjene proizvodnje mesa koje je lošije kvalitete i drugačije boje.

Kod peradi visoke temperature mogu uzrokovati zdravstvene poremećaje i pojavu iznenadnih smrti. Vrućina k tome može povećati rizik od razvoja bakterijskih bolesti poput salmonele i kampilobakterioze jer pogoduju njihovom rastu.

Pčele reguliraju temperaturu unutar košnice kako bi osigurale optimalne uvjete za razvoj legla (idealna temperatura im je oko 35 °C). U vrućim uvjetima, pčele skupljaju vodu i donose je u košnicu, gdje isparavanjem vode hlade unutrašnjost. Pri tome koriste svoja krila za ventilaciju i hlađenje. Pri visokim temperaturama, smanjuju svoju aktivnost na terenu kako bi izbjegle pregrijavanje. To može utjecati na prikupljanje nektara i peludi, što smanjuje količinu hrane dostupne koloniji.

Visoke temperature mogu promijeniti dinamiku bolesti i parazita u pčelinjoj zajednici. Na primjer, Varroa destructor, opasan parazit pčela, može postati aktivniji i uzrokovati veće probleme pri višim temperaturama. Biljke zbog visokih temperatura smanjuju proizvodnju nektara i peludi, što direktno utječe na dostupnost hrane za pčele. Suše i visoke temperature mogu smanjiti broj cvjetova, što dodatno smanjuje izvore hrane za pčele.

Razumijevanje svih ovih pojava i poduzimanje odgovarajućih mjera može značajno smanjiti negativan utjecaj vrućina na stoku, perad, pčele, i poboljšati njihovu dobrobit i produktivnost. Nažalost brojne manje štale i peradarnici zbog prvenstveno nedostatka financija nisu opremljeni potrebnom tehnikom.