Znanstveni savjet za sanaciju otpada – Viktorov poučak br. 476

U nedavnoj odluci Vlade piše: U kontekstu aktivnosti Vlade Republike Hrvatske u sanaciji nezakonito odloženog otpada na lokaciji Gospić osniva se multidisciplinarni Znanstveni savjet za sanaciju otpada s istaknutim hrvatskim stručnjacima i znanstvenicima čija je svrha razmatrati zdravstvene, okolišne, tehnološke i druge stručne aspekte sanacije te davati savjete i stručnu potporu Vladi Republike Hrvatske.

Nema zbora da se radi o istaknutim stručnjacima i znanstvenicima. Pitam se mogu li biti dovoljno uvjerljivi da se vrati poljuljano povjerenje u Vladu. Pogledao sam njihova područja djelovanja. Prosudite.

Prof. dr. sc. Stjepan Lakušić aktualni je rektor Sveučilišta u Zagrebu. Njegovo uže znanstveno područje obuhvaća prometnice, željeznice te održavanje i sigurnost prometne infrastrukture. Zadužen je za stručnu potporu u sanaciji ilegalno odloženog otpada u Gospiću. S obzirom na njegove kompetencije, zamišljam da bi on mogao imati savjetodavnu ulogu oko kamiona.

Izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. stručnjak je za javno zdravstvo i zdravstvenu ekologiju. Po mom razumijevanju njegove uloge, on bi trebao pratiti utjecaj sanacijskih mjera „post festum“.

Prof. dr. sc. Ante Jukić istaknuti je stručnjak za polimere, naftna goriva, maziva, petrokemiju te obnovljive izvore energije i vodikovu ekonomiju. Imenovan je kao stručnjak za kemijsko inženjerstvo. Ispada da, uz silne fakultete okoliša i ekologije, među mnogobrojnim profesorima nema nikoga tko koristi alate kemijskog inženjerstva u razumijevanju fenomena okoliša.

Prof. dr. sc. Dražen Vouk jedan je od vodećih hrvatskih stručnjaka za hidrotehniku, odvodnju i zaštitu voda. Vlada RH imenovala ga je stručnjakom za vode i okolišno inženjerstvo. Vode su bitne, ali ne one koje su problem ili su dio problema u „gospićkom“ slučaju.

Prof. dr. sc. Jelena Parlov stručnjakinja je u polju geologije, s posebnim naglaskom na hidrogeologiju i zaštitu podzemnih voda. Njezina je uloga ključna za geološku i hidrogeološku analizu utjecaja otpada na osjetljive podzemne vode ličkog krša, ali „post festum“.

Prof. dr. sc. Ivica Kisić stručnjak je za agroekologiju, ekologiju i zaštitu okoliša. U procesu sanacije na red dolazi „post festum“.

Prof. dr. sc. Iskra Alexandra Nola stručnjakinja je za zdravstvenu ekologiju, upravljanje kriznim situacijama i procjenu javnozdravstvenih rizika. Bitno, ali u procesu sanacije nešto što dolazi u obzir tek „post festum“.

Znanstveni savjet za sanaciju otpada mi je nekako tanak. Njegov sastav je nužan, ali ne i dovoljan. Imenovanjem je pokriveno poznavanje problema na razini poznavanja nekoliko vrsta drveća (dio stručnog znanja, jer se ovdje ne radi o znanosti, nego o operativnom rješavanju problema), među stotinama vrsta drveća u šumi. Nema nekoga tko je u stanju sagledati cijelu šumu – problem sanacije na okolišno i društveno prihvatljiv način.

Nije mudar onaj koji puno zna, već onaj čija su znanja korisna. – Eshil

Na prvu, mislim da Znanstveni savjet za sanaciju otpada nema kapacitet sagledati šumu. U kontekstu izuzetno složenog (prema histeriji koja je stvorena) slučaja „Gospić“, a sa stajališta operativne struke, onih koji „imaju čizme u gepeku automobila“, jer znaju hodati po otpadu, usudim se reći čak i banalnog problema, pretpostavljam da će rezultat rada Znanstvenog savjeta ličiti na onu priču o slijepcima i slonu.

Priča o slijepcima i slonu

Davno, u jednom dalekom kraljevstvu, živjela su šestorica slijepih mudraca. Iako nisu mogli vidjeti svijet očima, bili su vrlo pametni i provodili su dane raspravljajući o svijetu oko sebe. Jednog dana u njihov grad stigao je kralj na golemom slonu. Budući da nikada prije nisu susreli tu životinju, odlučili su otići do kraljevske palače kako bi je „vidjeli“ dodirom.

Kada su stigli, stali su oko slona i svaki je pružio ruke:

• Prvi mudrac dotaknuo je slonov bok i odmah uzviknuo: „Ah, slon je čvrst i ravan, potpuno isti kao zid!“
• Drugi mudrac opipao je oštru kljovu: „Nije istina! Slon je gladak, šiljast i opasan. Isti je kao koplje!“
• Treći mudrac uhvatio je slonovu surlu, koja se micala: „Obojica griješite. Slon je dugačak i savitljiv, točno kao golema zmija!“
• Četvrti mudrac obujmio je slonovu nogu: „Slijepi ste pored zdravih očiju! Slon je okrugao i snažan, građen je kao stup ili stablo!“
• Peti mudrac slučajno je dotaknuo slonovo veliko uho: „Svi ste u zabludi. Slon je širok i lepršav, najsličniji je velikoj lepezi.“
• Šesti mudrac uhvatio je slonov rep: „Gluposti pričate! Slon je tanak i na kraju ima četkicu, isti je kao uže.“

Mudraci su tada počeli vikati jedan na drugoga. Svaki je bio potpuno siguran u ono što je osjetio i nitko nije želio popustiti. Svađa je postajala sve glasnija, a mudraci su bili na rubu tučnjave.

Tada je iz palače izašao kralj. Promatrao je njihovu prepirku pa mirno rekao: „Svaki od vas je u pravu, ali isto tako, svi griješite. Svaki je dotaknuo samo jedan dio životinje. Slon je zapravo sve to zajedno – i zid, i koplje, i zmija, i stup, i lepeza, i uže. Tek kada spojite sve svoje dijelove u jedno, vidjet ćete pravu istinu.“ Mudraci su se posramili, ušutjeli i shvatili da je kralj u pravu.

Kralj je gol

S obzirom na respektabilne znanstvenike, koji razumiju da je problem „Gospića“ i šuma i džungla, ali možda i samo travnjak s tri grma, ne vjerujem da će moći, čak i htjeti, dati prave savjete, svjesni težine određivanja dijagnoze i terapije.

Imamo li mi kralja da izađe s Markova trga? Imenovanje Znanstvenog savjeta vuče me na još jednu priču, onu kada se dječak usudio viknuti: „Kralj je gol“. Sve mi se čini da je Gospićka udruga zagrebačkim prosvjedom razgolitila i kralja i dosadašnji način gospodarenja otpadom.