28. pravni režim – olakšanje poslovanja ili prijetnja?
EU nikada nije u potpunost stvorila uvjete za slobodno kretanje kapitala, odnosno jedinstveno tržište. Umjesto dovršetka jedinstvenog tržišta za robu, usluge, ljude i kapital, koje bi bilo osnova za prosperitet, krenula je u skupu borbu protiv klime. Umjesto povoljne investicijske klime koja bi pomogla kontinentu koji stari da ostane konkurentan i globalno značajan, pribjegla je birokratizaciji i regulaciji. Svjesna toga Europska komisija predložila je rješenje. 28. pravni režim, koji bi trebao ujediniti pravila iz područja trgovačkog, građanskog i radnog prava, nesolventnosti, oporezivanja, regulacije financijskih usluga kroz omnibus zakon. Cilj predloženog prijedloga je olakšati prekogranično poslovanje, smanjiti troškovi usklađivanja i potaknuti pravnu sigurnost u jedinstvenom tržištu.
Ideja o 28. režimu nije nova. Europska komisija već je dvaput pokušala progurati slične prijedloge (2004. i 2011.), ali nije uspjela zbog protivljenja sindikata i vlada država članica. Međutim, od tada su se okolnosti drastično promijenile. Od svjetskog lidera Europska unija se pretvorila u bolesnika ovisnog o stranim silama.
Za razliku od tradicionalnih metoda harmonizacije, koje zahtijevaju izmjene nacionalnih zakona, 28. pravni režim nudio bi dobrovoljnu alternativu. Poduzeća, pojedinci ili institucije mogli bi birati žele li primjenu jedinstvenog europskog pravnog okvira u određenim područjima ili bi zadržali primjenu nacionalnog prava ondje gdje posluju.
Snaga 28. režima leži upravo u njegovoj dobrovoljnosti. Umjesto da se nameće, on bi se nudio kao opcija. To bi omogućilo državama članicama da zadrže svoj suverenitet, a istodobno bi poticao europsku integraciju. Ovaj korak mogao bi otvoriti tržište investitorima i inovacijama te time ojačati konkurentnost. Ono što još nije određeno jest hoće li se novi režim odnositi na sve vrste poslovanja ili samo na određene, odnosno hoće li se na neka područja primjenjivati djelomično, a na druga u potpunosti.
Kontroverze u području radnog prava
Najveće kontroverze pojavile su se u području radnog prava, gdje se postavlja pitanje: može li 28. pravni režim zaobići nacionalne modele socijalnog dijaloga, kolektivnog pregovaranja i zaštite radnika? Europski parlament zato je zatražio od Komisije da pojasni kako će se osigurati da novi režim ne dovede do „utrke prema dnu” u radnim pravima. Prema preporukama izvjestitelja Europskog parlamenta, Renea Repasija, u takvim slučajevima trebala bi se primjenjivati pravila države u kojoj se nalazi stvarno sjedište tvrtke, a ne one u kojoj je registrirana.
Npr. Lauda Europe, dio Ryanair grupe, formalno je registrirana kao kompanija sa sjedištem na Malti. Iako zapošljava radnike iz brojnih zemalja, ugovori o radu koje ti zaposlenici potpisuju sklapaju se s malteškom pravnom osobom. To znači da se na njihov radni odnos primjenjuje malteško radno zakonodavstvo, a ne zemlje gdje ti radnici stvarno žive.
Prema europskom pravnom okviru, konkretno Uredbi (EZ) 593/2008 o pravu koje se primjenjuje na ugovorne obveze (Rim I), stranke u ugovoru mogu slobodno odabrati koje će se pravo primjenjivati. Ako poslodavac u ugovoru navede da se primjenjuje pravo Malte, to je pravno valjano, čak i ako zaposlenik fizički radi iz Hrvatske.
Ovakva praksa ima nekoliko posljedica za zaposlenike. Zaposlenici ne mogu koristiti hrvatske mehanizme zaštite radnika (npr. inspekciju rada, sudove za radne sporove), već su upućeni na malteške institucije. Doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje uplaćuju se prema malteškom sustavu, što može utjecati na buduće mirovinske i zdravstvene beneficije u Hrvatskoj. Iako primaju plaću iz inozemstva, hrvatski rezidenti dužni su prijaviti taj dohodak Poreznoj upravi i eventualno platiti razliku poreza ako je malteški porez niži od hrvatskog.
28. pravni režim kao test političke volje Europe
Zašto kompanije to rade? U većini slučajeva radi se o rezanju troškova. Malta ima povoljniji porezni i radni režim, što omogućuje kompanijama da smanje troškove poslovanja. Osim toga, ovakav model omogućuje zapošljavanje radnika iz više zemalja bez potrebe za otvaranjem lokalnih podružnica te otežava pokretanje radnih sporova. U tom kontekstu, 28. pravni režim nije samo pravni instrument, već i test političke volje kakvu Europu želimo.
Zašto kompanije to rade? U većini slučajeva razlog je smanjenje troškova. Malta ima povoljniji porezni i radni režim, što omogućuje kompanijama da smanje troškove. Osim toga, ovakav model olakšava zapošljavanje radnika iz više zemalja bez potrebe za otvaranjem lokalnih podružnica te otežava pokretanje radnih sporova. U tom kontekstu, 28. pravni režim nije samo pravni instrument nego i test političke volje kakvu Europu želimo.
Za poduzetnike, osobito one koji posluju u više država članica, 28. pravni režim mogao bi donijeti značajno rasterećenje. Olakšao bi borbu s birokracijom, ubrzao procese i povećao pravnu predvidljivost. No, ostaje pitanje transparentnosti i zaštite prava. Hoće li na kraju novi režim biti alat za olakšavanje poslovanja ili sredstvo za zaobilaženje nacionalnih zaštitnih mehanizama, tek ćemo vidjeti. Javna rasprava traje do 30. rujna, a u nju se mogu uključiti svi zainteresirani.
