Nestašica radnika

U Ujedinjenom Kraljevstvu trenutačno je nestašica svega, od goriva do hrane. To je zbog kritičnog nedostatka zaposlenika u brojnim područjima. Do njega je došlo dijelom zbog pandemije, a dijelom zbog Brexita. Ova nestašica radnika postala je ključni uzrok poremećaja u opskrbnim lancima diljem zemlje. Nama u Hrvatskoj bilo je smiješno gledati videosnimke s britanskih benzinskih postaja ispred kojih su se stvarale kolone duge i kilometar zbog problema u opskrbi gorivima. Zbog panike poneki ljudi počeli su praviti besmislene zalihe, međusobno se svađati, a ponegdje je došlo i do fizičkih okršaja. Za utjehu, tih dana svi su vjerojatno vozili polako pa je sigurno bilo i manje nesreća.

Problem nije samo u gorivu. Na farmama nema nikoga za berbu, u klaonicama nedostaje mesara, a trgovina stagnira jer nemaju dovoljno vozača kamiona koji bi ih opskrbio. Stoga su se tvrtke pogođene ovom situacijom okrenule velikom povećanju plaća kako bi privukle nove radnike i zadržale stare. Prema posljednjem istraživanju prosječna plaća nikad nije bila viša kao sada. Tvrtke trenutno imaju sve veći problem s pronalaskom dovoljno zaposlenika. Borba za nove ljude je velika i pogađa gotovo svaku granu ekonomije. Poslodavci sve više pritišću vladu kako bi ublažila uvjete dobivanja radne dozvole za strance. Situacija ide do toga neka odvjetnička društva nude tek diplomiranim odvjetnicima 150.000 funti (cca 176.000 eura) ili više godišnje plaće samo da se zaposle kod njih.

Ni Hrvatska nije daleko od Britanskog scenarija. Godine pada nataliteta, odlazaka radno sposobnih trbuhom za kruhom u inozemstvo, velikog broj umirovljenika doveo je do toga da brojne gospodarske grane u Hrvatskoj već sada pate od nestašica radnika. Već sada je pogođeno građevinarstvo, ugostiteljstvo, turizam, poljoprivreda, pekarstvo, transport, a uskoro će i druge. Neki poslodavci naivno misle da će Nepalci, Indijci, Filipinci, Srbi pokriti taj problem, ali time samo odgađaju neminovno. Moguće u pojedinim granama (poljoprivreda, prijevoz, trgovina, ugostiteljstvo, turizam, građevinarstvo, industrija), ali ne i u obrazovanju, zdravstvu, javnim djelatnostima, financijama, administrativi. To da će s jeden strane morati povećati učinkovitost svog poslovanja, investirati u nove tehnologije i podići plaće zaposlenicima, a s druge strane pojačati svoj pritisak na politiku i početi podržavati one političke opcije koje će im omogućiti bolju poduzetničku klimu sa manje korupcije i boljim pravosuđem. Dokle god u tolikom postotku podržavaju Burilovića i slične likove, neće napredovati.