Tko se boji Madura još?

Venezuela je objavila da će izdati naloge za uhićenje argentinskog predsjednika Javiera Milea, njegove sestre i šefice predsjedničkog ureda Karin Milea te ministrice unutarnjih poslova Patricie Bullrich. Razlog je zadržavanje venezuelanskog Boeinga 2022, koji je argentinska vlada ove godine poslala u Sjedinjene Države, objavio je u srijedu državni odvjetnik Tarek William Saab. Prema njegovim riječima, vlast je počinila krađu. Mileiova vlada je to zanijekala, rekavši da je slučaj već riješen na sudu. Tjeralice neće imati praktičnog učinka, ali će dodatno pogoršati ionako loše odnose između ovih zemalja. Sva sreća da nisu susjedi jer bi lako između njih nastao i oružani sukob.

Venezuelanski tužitelj Saab, koji je predsjednika Mileiu opisao kao “neonacističkog fašista” i “kradljivca zrakoplova”, rekao je da mu njegova zemlja želi suditi prema Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.

Boeing 747 venezuelanske državne tvrtke Emtrasur zadržale su argentinske vlasti s venezuelanskom i iranskom posadom u lipnju 2022. u Buenos Airesu, kada je ondje imao usputno zaustavljanje radi punjenja goriva. Tadašnja vlada Alberta Fernándeza rekla je da je to zbog istrage o sumnji na terorizam. Spomenutim avionom ranije je upravljala iranska zrakoplovna kompanija Mahan Air, protiv koje su Sjedinjene Države uvele sankcije zbog povezanosti kompanije s elitnim jedinicama Iranske revolucionarne garde Quds, koja se fokusira na operacije u inozemstvu i koju Washington smatra terorističkom organizacijom.

I iranska i venezuelanska vlada zanijekale su da je zaplijenjeni zrakoplov korišten za iranske obavještajne operacije u Latinskoj Americi, a argentinski sudac je u listopadu 2022. naredio oslobađanje ostatka njegove posade, zbog nedostatka dokaza. U siječnju ove godine argentinski sud naredio je da se Boeing preda Sjedinjenim Državama.

Kao odgovor na ovaj međunarodni uhidbeni nalog, argentinska vlada je izjavila: “Argentinska vlada podsjeća venezuelanski režim da u Republici Argentini imamo odvojenu izvršnu i zakonodavnu vlast, što se nažalost ne događa u Venezueli pod vladom Nicolása Madura.”

Istovremeno venezuelanski tužitelj optužio je argentinskog predsjednika i ministra Bullricha za kršenje ljudskih prava zbog policijske akcije protiv prosvjednika koji su prosvjedovali protiv Mileiovog veta na zakon o valorizaciji mirovina. Policija je tada upotrijebila suzavac i palice protiv prosvjednika, uključujući umirovljenike.

Milei, koji je na najvišu dužnost došao prošlog prosinca, jedan je od najglasnijih kritičara predsjednika Madura, a nakon izbora u Venezueli krajem srpnja nazvao je prijevarom kada je Središnje izborno povjerenstvo proglasilo Madurovu pobjedu. Argentinska vlada priznala je oporbenog kandidata Edmunda Gonzáleza pobjednikom izbora, prema glavnom oporbenom savezu koji je na internetu objavio rezultate s 80 posto biračkih mjesta. Središnje izborno povjerenstvo do danas nije objavilo potpune rezultate te je Madura proglasilo pobjednikom.

Argentinsko ministarstvo vanjskih poslova ovog je mjeseca pozvalo Međunarodni kazneni sud (ICC) da izda nalog za uhićenje Madura i drugih visokih dužnosnika njegova režima zbog zločina protiv čovječnosti. U ožujku ove godine argentinsko veleposlanstvo u Caracasu pružilo je utočište šestorici venezuelanskih disidenata kojima je prijetilo uhićenje iz političkih razloga. Nekoliko dana nakon predsjedničkih izbora Maduro je pozvao Argentinu i još nekoliko zemalja koje su priznale Gonzáleza pobjednikom da povuku diplomate iz Venezuele. Diplomatsko predstavništvo Argentine u Caracasu i zaštitu šestorice disidenata u kolovozu je privremeno preuzeo Brazil.