Isticanje strane zastave u Hrvatskoj
Isticanje strane zastave izvan službenih i protokolarnih prigoda u mnogim je državama zabranjeno ili ograničeno zato što zastava nije običan dekorativni predmet, nego snažan državni simbol. Ona predstavlja suverenitet, političku vlast i identitet države, pa njezino javno isticanje uvijek nosi određenu poruku. Kada se zastava druge države ističe bez službenog povoda, to se može shvatiti kao politička izjava, iskaz lojalnosti stranoj državi ili čak kao osporavanje vlastitog državnog poretka.
Takva ograničenja služe i očuvanju javnog reda i mira. U društvima koja imaju složene povijesne, etničke ili političke odnose, javno isticanje stranih državnih simbola može izazvati napetosti, provokacije ili sukobe. Zbog toga zakonodavac nastoji unaprijed spriječiti situacije koje bi mogle dovesti do narušavanja društvenog mira.
Isticanje strane zastave kao politička poruka
Osim toga, većina država slijedi sličnu međunarodnu praksu. Isticanje stranih zastava dopušteno je u jasno određenim okolnostima, primjerice tijekom službenih posjeta, na diplomatskim predstavništvima, na međunarodnim manifestacijama ili uz poštovanje propisanog protokola zajedno s domaćom zastavom. Proizvoljno i svakodnevno isticanje stranih zastava u javnom prostoru uglavnom se ne dopušta.
Važno je naglasiti da se ovakvim pravilima ne ograničava sloboda mišljenja ili izražavanja stavova, već se uređuje uporaba državnih simbola koji imaju poseban pravni i simbolički status. Cilj zabrane nije zabrana ideja, nego zaštita ustavnog poretka, suvereniteta države i javnog reda.
Ne postoji opća, međunarodno važeća zabrana isticanja palestinske zastave, ali je njezina dopuštenost različita od države do države i ovisi o lokalnim zakonima i političkom kontekstu. U mnogim demokratskim državama isticanje palestinske zastave smatra se oblikom političkog izražavanja i u pravilu je dopušteno, osobito na mirnim prosvjedima, javnim okupljanjima ili u privatnom prostoru, pod uvjetom da ne dolazi do poticanja nasilja ili mržnje. U tim slučajevima vlasti zastavu ne tretiraju isključivo kao stranu državnu zastavu, nego kao politički simbol.
Međutim, u nekim državama postoje ograničenja ili povremene zabrane, najčešće iz razloga javne sigurnosti. Takve mjere se obično uvode kada vlasti procijene da bi isticanje palestinske zastave moglo izazvati ozbiljne nerede, pogoršati sigurnosnu situaciju ili kada se simbol povezuje s organizacijama koje su u toj državi proglašene terorističkima. Te zabrane uglavnom nisu trajne ni apsolutne, nego se odnose na konkretne događaje, lokacije ili okolnosti.
U autoritarnijim političkim sustavima ili državama s vrlo restriktivnim zakonima o javnom izražavanju, isticanje palestinske zastave može biti strože sankcionirano jer se tumači kao oblik političkog protivljenja vlastima. Zaključno, isticanje palestinske zastave u svijetu nije jedinstveno regulirano: u nekim državama je dopušteno kao legitimno političko izražavanje, u drugima je ograničeno ili privremeno zabranjeno, a sve ovisi o nacionalnom zakonodavstvu, sigurnosnoj procjeni i kontekstu u kojem se zastava ističe.
Pravna logika ili ignoriranje činjenica
Općinski sud u Rijeci nedavno je donio pravomoćnu oslobađajuću presudu u prekršajnom postupku koji se vodio zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira isticanjem obilježja vezanih uz Palestinu na balkonu stambene zgrade u Rijeci. Postupak je pokrenut nakon što je policija izdala obavezni prekršajni nalog, a okrivljena je na isti uložila prigovor, zbog čega je predmet došao pred sud.
Prema utvrđenom činjeničnom stanju, događaj se zbio u veljači 2024. godine, kada je na balkonu privatnog stana bio istaknut transparent s obilježjima palestinske zastave i natpisom „Free Palestine“. Policija je smatrala da se radi o isticanju strane državne zastave bez odobrenja nadležnih tijela, što se prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira može smatrati prekršajem.
Sud je nakon zaprimanja predmeta obavezni prekršajni nalog stavio izvan snage te je proveo “žurni” prekršajni postupak koji je trajao više od godinu i pol dana. U postupku su bili izvedeni dokazi uvidom u fotografije spornog transparenata i službenu zabilješku policije, a bila je saslušana je okrivljenica, stanovita J.L. rođena 1986.
Okrivljena se očitovala na navode optužnog prijedloga i nije se smatrala krivom za prekršaj koji ju tereti. Iskazala je da se ne osjeća odgovornom za prekršaj koji ju tereti. Naime, na balkon stana stavila je transparent sa obilježjima palestinske zastave. Napomenula je da Hrvatska ne priznaje Palestinu kao državu i ne može ju teretiti za zastavu ne države prema našim zakonima.
Ono što je zanimljivo je obrazloženje sutkinje Vesne Brbot Kršmalj da istaknuti predmet nije zastava države Palestine, već međunarodni transparent kao znak podrške državi Palestini. Natpis Free Palestine sigurno nije zastava, već transparent, ali zastava je tamo navodno bila istaknuta. Šteta što nemamo fotografiju konkretnog slučaja jer ovako smo dobili presedans. Da li je natpis bio na istaknut na zastavi, pa se to ne smatra isticanjem zastave?
