Vidovit sam, znam zaključke sa COP 30 – Viktorov poučak br. 456

Neuk čovjek instinktivno odbija svaku novu spoznaju jer smatra da ga činjenice i znanje ometaju u razmišljanju. – Ramba Amadeusa

Zaključak znan i prije početka COP30

U Belemu, Brazil, se održava trideseta konferencija stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC – COP 30). Vidovit sam, pa znam zaključke s COP 30. Biti će slični onome s COP 1 održane u Berlinu 1995. godine i svih narednih COP-ova. Ugovorne strane će se dogovoriti, kako će se dogovoriti, da će nakon što se dogovore, a sigurno će se dogovoriti, odmah po dogovoru poduzeti sve u sprečavanju klimatskih promjena i urgentno, odmah nakon što se dogovore, formirati još jači fond za pomoć u borbi protiv klimatskih promjena. Stvarno ne treba sumnjati u političku elitu, da će se dogovoriti, čim se dogovore, kako sam napisao nakon COP 29 u Bakuu, i u nekim ranijim objavama. Koga zanima, 307. i 357. poučak vezano za COP su u prilogu.

Potvrdu da sam na žalost vjerojatno u pravu, daje mi i stav EU. Ministri zaštite okoliša EU, su se prije ukrcavanja u avion, svaki s drugačijom „figom u džepu“, dogovorili o neformalnoj podršci o smanjenju emisija za 90% do 2040. u odnosu na razinu iz 1990. godine. Dogovor nije postignut konsenzusom. Kako izgledaju „fige“ najbolje govori činjenica, kako do 2035. godine države trebaju doprinijeti ukupnom smanjenju emisija u rasponu od 66,25 % do 72,5 %. EU je trenutno na nekih 40 % cilja o potpunom odustajanju od fosilnih goriva do 2050. godine. Zašto govorim o „figi u džepu“? Pogledajte kretanje emisija u narednom periodu. Već sada je upitno ispunjenje cilja do 2030. godine. One će unutar EU rasti, i kada se primjene do sad dogovorene mjere.

Upitno ispunjenje ciljeva u EU

Nakon logičnog odustajanja od plina i nafte iz Rusije, stanje će se dodatno pogoršati. Kod „vađenja“ nafte i plina iz škriljevaca, kako se to radi u SAD i Kanadi, a koja će djelomično nadomjestiti ruski izvor, nastaju znatno veće količine „eq.CO2“, od „vađenja“ u Sibiru. Nafta i plin se u škriljevcima nalaze kao unutar spužve. Da bi se izvadili, koristi se hidrauličko frakturiranje. Mješavina vode, pijeska i kemikalija se pod visokim tlakom ubrizgava u duboke stijenske formacije, poput škriljevca, kako bi se stvorile i proširile pukotine. To omogućuje da nafta i plin iscure i skupe se na površini. Postupak je energetski zahtijevan i okolišno jako upitan. Dodatno će rasti emisije jer će umjesto cijevima, nafta i plin dolaziti u Europu brodovima.

Raubanje Zemlje se svakom političkom deklaracijom pojačava

Kako vidim, nastaviti će se ono što se događa od 1972. godine, nakon one povijesne Stokholmske konferencije UN o okolišu. Tada smo trošili onoliko resursa koliko nam je Zemlja davala. Poslije toga, svakim novim revolucionarnim i povijesnim dogovorom političkih elita sve brže trošimo ono što bi nam po kriterijima održivosti trebalo biti na raspolaganju.

Danas bi nam trebala dvostruka Zemlja da zadovolji elementarne potrebe čovječanstva, a vjerojatno i pet puta veća da zadovolji kapitalističku pohlepu za profitom. O tome sam pisao u 273. poučku – u prilogu je.

Indijci bi htjeli pokoji hladnjak

Za razumijevanje ublažavanja posljedica klimatskih promjene dobro je znati da da zadnjih godina najviše emisija CO₂ dolazi iz Kine (28,6 %), a slijedi SAD (16 %). Emisije po stanovniku su izravno povezane sa standardom življenja. Prosječna svjetska emisija po stanovniku »eq.CO₂« je malo ispod 5 tona godišnje. Stanovnik SAD-a proizvodi tri i pol puta više »CO₂« od prosjeka – oko 18 tona, Kine oko 8, a Indije samo 2 tone. Kako će izgledati svijet jednakog standarda, kada će i Indijac htjeti imati ne samo prvi, već i treći hladnjak!

Osim toga ovakav način prikazivanja nije stručno korektan. Naime, neke države emitiraju više »eq.CO₂« jer one, za druge proizvode određenu robu. Prvi puta sam našao podatak za emisije »eq.CO₂« umanjen ili uvećan za onaj dio emisija koje nastaju kod proizvodnje za druge. Kinu se optužuje da je »kriva« za najveći udio ukupnih svjetskih emisija »CO₂« i to od 28,6 %. No veliki dio emisija nastane za robe koje izvoze, pa kada se te robe ne bi proizvele u Kini proizvele bi se kod onih koji uvoze te robe.

Po toj računici je kineski udio u svjetskim emisijama manji za 10%. Udio SAD-a od 14,3 % treba biti zbog velikog uvoza povećan za 7 %, udio Japana u ukupnim emisijama od sadašnjih 3 % trebao bi biti uvećan za 16,5 %, a udio Njemačke od 1,9 % uvećan za također velikih 15,9 %. Uz Kinu, od velikih, realno smanjenje imaju Indija (8,2 %), Rusija (14,7 %) i Iran (1,1 %).

Prije će svaki stanovnik EU dobiti raketu nego topli obrok

U Bakuu (Azerbejdžan) na COP 29 dogovorilo se da će do 2035. povećati godišnji fond za pomoć siromašnima u borbi protiv posljedica klimatskih promjena, s 100 na 300 milijardi dolara. Tih 300 obećanih milijardi siromašnima, kojih još nema, i pitanje je da li će ih uopće biti, za bogate je kikiriki. Vojni budžet NATO-a je zadnjih godina narastao na preko 1.000 milijarde eura. Taj iznos je rezultat izdvajanja 2 % GDP iz budžeta 32 članica NATO-a, koje se upravo dogovaraju da će za naoružanje, umjesto sadašnjih obaveznih 2 % izdvajati 5 % GDP. Rusija, za usporedbu, kao najveća opasnost za NATO članice, ima godišnjim vojni budžet od 127 milijardi eura, a Kina, koja polako zauzima prvo mjesto opasnosti, oko 232 milijarde dolara. Nekako mi se opasnost ne slaže s raspoloživim novcima, ali……

Reinmetall, peti najveći proizvođač oružja u EU, je zadnju godinu povećao dobit za 150 %. Najavili su gradnju tvornica oružja u Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Litvi. Mora da i četiri druga proizvođača oružja napreduju. Kako više od petine stanovništva, 93 milijuna, u Evropskoj uniji živi u riziku od siromaštva i/ili socijalne isključenosti, ispada da će svaki prije dobiti svoju raketu nego topli obrok. A za klimu, ma tko te pita …… Važno je da će se ponovno dogovoriti i dogovarati kako se treba dogovoriti…..

Kina predvodnica u borbi protiv klimatskih promjena

Kao izgovor za nečinjenje, često je glavni izgovor Kina, jer je kao država najveći pojedinačni emiter. Zadnjih godinu i pol u Kini se, zbog naglog porasta korištenja alternativnih izvora energije, više ne povećavaju emisije „eq.CO2“. Kina u 10 godina planira povećati svoje kapacitete vjetroelektrana i solarne energije šest puta u odnosu na razinu iz 2020. godine, a do 2035. godine udio alternativnih goriva u domaćoj energetskoj potrošnji na više od 30 posto. Trenutačno Njemačka ima oko 1,2 kW solarnih i 1,6 kW vjetrenih kapaciteta po stanovniku, dok Kina ima približno 0,6 kW solara i 0,5 kW vjetra po stanovniku, tako da imaju još puno prostora. Obećali su smanjenje emisija za 7 – 10 % do 2035. godine, a potpuno odustajanje od fosilnih goriva, ako sam zapamtio, do 2060. godine. Kinezi proizvode 70 % svih električnih automobila, 80 % solara i 60 % potrebnih sirovina i komponenti za vjetroelektrana na svijetu.

A Kina što kaže i ispuni. Podsjećaju me na učenika iz druge klupe. U školi učiteljica pita najboljeg učenika matematiku. On zna sve, ali jedino ne želi odgovoriti na pitanje koliko je 1 + 1. Nakon sata pita ga učiteljica zašto nije odgovori. On je rekao da bi rekao da je 1 + 1 jednako dva. No, bojao se, da bi učenik iz druge klupe rekao „….. tebe ću ja“, a on kada nešto kaže to i ispuni. Izgleda da od svih država jedino Kina sjedi u drugoj klupi.

Pričekajmo par dana, za provjeru moje vidovitosti…..