Izraelski napad na Iran
Ljudi gledaju štetu na zgradama na trgu Nobonyad nakon izraelskih zračnih napada na Teheran - Majid Saeedi/Getty
Dana 12. travnja, američki predsjednik Donald Trump poslao je pismo iranskom vrhovnom vođi Aliju Hamneiju, dajući mu 60 dana da postigne dogovor o iranskom nuklearnom programu ili će se suočiti s posljedicama. Točno 61 dan nakon ovog upozorenja, izraelski napad na Iran započeo je jednom od najučinkovitijih vojnih operacija ikad usmjerenih na eliminaciju iranskog nuklearnog programa (više o iranskom nuklearnom programu možete pročitati na sljedećoj poveznici). Dvjesto zrakoplova napalo je ciljeve diljem Irana. Izraelski komandosi djelovali su izravno na teritoriju Irana, uništavajući neke vojne objekte „na ukrajinski način“ – koristeći dronove.
Napadnuta su ne samo nuklearna postrojenja, već i iransko vojno i znanstveno vodstvo. Zapovjednik Korpusa islamske revolucionarne garde, glavne vojne podrške režimu, Hossein Salami, ubijen je zajedno s nizom drugih visokih časnika. Iranski znanstvenici koji su sudjelovali u izgradnji nuklearnog oružja također su bili mete. Prema neslužbenim podacima, devet ih je ubijeno. Iran je obavijestio Međunarodnu agenciju za atomsku energiju o izraelskim napadima na tri nuklearna postrojenja, uključujući potpuno uništenje nadzemnog dijela kompleksa u Natanzu.
Izraelska priprema i iznenađenje napadom
Iranci su godinama očekivali mogućnost takvog napada. Njihova nuklearna istraživačka i razvojna središta raspoređena bila su zato na više lokacija, često smještena u podzemnim bunkerima. U vojnim krugovima se govorilo da su iranske oružane snage znatno pripremljenije za obranu od onih u Iraku ili Siriji. Izraelski napad na Iran stoga nije dočekan potpuno nespremno, ali razmjer i brzina operacije iznenadili su i najoptimističnije analitičare u Teheranu.
Kako bi se izbjegao otvoreni vojni sukob, administracija Baracka Obame odlučila je pregovarati s Iranom, što je 2015. rezultiralo potpisivanjem Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana, poznatog kao iranski nuklearni sporazum. Taj je sporazum bio naširoko kritiziran, jer je, prema kritičarima, Teheranu omogućio da samo privremeno odgodi razvoj nuklearnog oružja. Donald Trump se iz sporazuma povukao tijekom svog prvog mandata, a u svom drugom mandatu pokušao je ponovno otvoriti pregovore s Teheranom.
Trump je također pokušao posredovati u nekoj vrsti dogovora s Irancima nakon povratka u Bijelu kuću. Naizmjenično je glumio dobrog i lošeg policajca, obećavajući svijetlu budućnost ako Iran pristane ili strašnu sudbinu ako ne pristane. Iran se opirao svakom dogovoru, ali razgovori su se nastavili, a Trumpov izaslanik Steve Witkoff planirao je putovanje u Oman na još jedan krug pregovora u nedjelju. Mediji su izvijestili o Trumpovim upozorenjima izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu da ništa ne pokušava.
Trumpova strategija mrkve i batine
Nakon povratka u Bijelu kuću, Trump je pokušao postići novi sporazum sa Iranom koristeći pristup „mrkve i batine“. Pri tome je upozorio izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da ne djeluje jednostrano.
Trump je bio istinski zainteresiran za sklapanje dogovora s Irancima jer mu je takav sporazum bio potreban nakon što nije uspio postići dogovor s Putinom. Istovremeno, pripremao se za provedbu svog ultimatuma. Izraelu je poslao pošiljku bombi za uništavanje bunkera, izraelski zrakoplovi uočeni su kako patroliraju nad Sirijom i Irakom, a izraelske oružane snage premještale su sustave protuzračne obrane na strateške položaje, poučene iskustvima iz prethodnih napada. Sjedinjene Države naredile su povlačenje „prekomjernog“ osoblja i članova obitelji iz veleposlanstava na Bliskom istoku. Zapovjednik američkog Središnjeg zapovjedništva za Bliski istok, general Michael Kurilla, otkazao je planirano saslušanje u Senatu zbog napetosti. Čak su i pizzerije oko Pentagona radile punom parom — što je obično znak ozbiljne krize, jer ukazuje na pojačani prekovremeni rad.
Izraelski napad na Iran uz američku podršku
No u Teheranu su procijenili da se radi tek o demonstraciji sile s ciljem da se Iran prisili na ustupke u pregovorima. Amerikanci su znali za izraelske planove mnogo unaprijed. Iako američki zrakoplovi nisu sudjelovali u napadu, SAD je pružio svu moguću potporu. Izraelski napad na Iran izveden je uz američko znanje i logističku podršku, što dodatno komplicira diplomatsku situaciju u regiji.
Trump je vjerojatno dao svoj „blagoslov“ za napad potaknut izvješćima da je Iran bliži nego ikad izgradnji nuklearne bombe. Izraelska obavještajna služba tvrdila je da Iran raspolaže dovoljnim količinama obogaćenog uranija za izradu petnaest bombi. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), inače vrlo oprezna institucija, prvi je put službeno potvrdila da Iran krši svoje nuklearne obveze. Austrijska obavještajna služba izvijestila je da Iranu preostaje još vrlo malo vremena da završi izradu bombe. Budući da je Beč, u kojem se nalazi sjedište IAEA, poznat kao središte iranske špijunske aktivnosti, moguće je da su Austrijanci u ovom slučaju raspolagali relevantnim informacijama.
Izrelska kampanja tek počinje
Međutim, ovo nije kraj. Usprkos raketnim napadima na Tel Aviv, Izrael je najavio nastavak zračnih operacija. Tvrde da je ovo tek početak otprilike dvotjedne kampanje. Samo je pitanje koje će ciljeve napasti sljedeće: iransku ratnu mornaricu, rafinerije nafte ili drugu stratešku infrastrukturu? Još nije niti poznato koliku su stvarnu štetu izraelski napadi nanijeli iranskim nuklearnim postrojenjima. No, nakon lekcije iz Gaze, Izrael je odlučan dovršiti započeti posao. Sam ili uz američku pomoć.
Sve je jasnije da je napad Hamasa 7. listopada 2023. na Izrael i masakr izraelskih civila bio jedna od najnepromišljenijih vojnih akcija u povijesti. Taj je čin pokrenuo rat koji Izrael nije želio, ali je odlučan završiti. Izrael je tada shvatio da iransko okruženje više nije tek izazovna smetnja, već egzistencijalna prijetnja. Prije tog napada, Iran se doimao kao moćan neprijatelj koji je uspio okružiti Izrael preko svojih saveznika: Hamasa, Hezbollaha, Assadove Sirije i jemenskih Huta. Danas je Gaza u ruševinama, ostaci Hamasa skrivaju se u tunelima, Hezbollah je poručio Teheranu da se neko vrijeme neće miješati, Assad je pobjegao iz Damaska u Moskvu, a Huti tek povremeno ispaljuju projektile.
Izrael danas pokazuje kako izgleda samouvjereno i odlučno društvo, spremno na napredak čak i u neprijateljskom okruženju. To znači da ne možete samo pregovarati i donositi rezolucije zauvijek. Ponekad morate i vojno djelovati.
