Smrdljivi Kaštijun odgovara politici, zelenima i medijima – Viktorov poučak br. 421

Acta, non verba. – Djela, ne riječi. – Latinska izreka

Sa špicom sezone, Istri stiže i neizbježan smrad s Kaštijuna. Prije godinu dana (14. lipnja 2023.) sam se sreo s gradonačelnikom Pule, gospodinom Zoričićem. Netko me preporučio, kako bi eventualno mogao pomoći. Dogovorili smo se da žurno napravim prijedlog. Problematiku Kaštijuna poznajem dugo. Kao pomoćnik ministra okoliša, pamtim tehničku pomoć Danaca, na pripremi Plana gospodarenje otpadom Istre. Danci ko’ Danci, mislili da je Istra Danska, pa predložili dvije energane na gorivo iz otpada. Energane u Hrvata? Sve do jučer nemoguća misija.

Kasnije sam, s Gradom Bečom, bio uključen u prijedlog sanacije odlagališta Kaštijun preradom odloženog otpada. 2021. godine smo probno prerađivali deponiju Košambra u Poreču. Od 10 prerađenih kubika odloženog otpada, na odlagalište je trebalo vratiti samo 2 m3. Trošak ispod 20 € po toni prerađenog otpada. Novi otpad se trebao obrađivati na način da se izdvoji sve što ima smisla materijalno i/ili energijski oporabiti.

Sa smjenom IDS-a s IDS-om došle nove ideje. Deponija je sanirana tako da je prekrivena i za uvijek će ostati pet puta previsoko brdo i neiskorišteni prostor. Odabrana je tehnologija kojom se ne omogućuje izdvajanje korisnog otpada, osim metala. Biti će tamo i manje odlagalište. Ako bi se dovozio samo ostatak ostataka miješanog komunalnog otpada (MKO), a ne gotovo sav, kada bi gradovi i općine izdvojile na izvoru što se treba i mora izdvojiti, i naravno, ako bi se znalo kamo s proizvedenim gorivom iz otpada, odabrana tehnologija bi mogla imati smisla. Jest da je skupu, ali nije puno kada se ima.

Razgovarao sam sa svima koji su me htjeli primiti. Nadzorni odbor Kaštijuna je u dva navrata odbio sastanak. Odbila i jedna, politički eksponirana, stručnjakinja. Najviše sam saznao od prve direktorice Kaštijuna, gospođe Vesne Dukić. Jedna je, a možda i jedina koja cjelovito poznaje projekt. Poznajem ju od ranije. Prva je položila državni ispit iz područja okoliša u RH. Promjenom vlasti, ovaj puta IDS nezavisni, na pravdi Boga, bukvalno je otjerana s Kaštijuna.

Pripremio sam prijedlog. Organiziran je sastanak (04.07.2023.) sa svim dionicima postupanja s otpadom Istarske Županije. Gotovo aklamacijom je prihvaćena činjenica da se za nadolazeću turističku sezonu ne može napraviti gotovo ništa. Da će Kaštijun smrdjeti, ali neka to bude zadnja godina. Vrijeme je trebalo iskoristi za pripremu urgentnih planova. Dogovoren je sastanka za prvi tjedan rujna.

Kompletan tekst Ocjene stanja i prijedlog kratkoročnih i dugoročnih mjera za unapređenje postupanja s komunalnim otpadom, sa stajališta djelovanja ŽCGO Kaštijun možete pročitati na kraju teksta.

Grad je objavio šest zaključaka sa sastanka, čijom realizacijom bi Kaštijun ove godine smrdio daleko manje, ako uopće i bi. I što se dogodilo?

• Analiza otpada koji ulazi u ŽCGO Kaštijun – monitoring svakog vozila koji dovozi miješani komunalni otpad koji uključuje fotodokumentaciju kako bi se utvrdile lokacije s kojih dolazi problematičan otpad što bi trebalo tvrtkama olakšati  poduzimanje odgovarajuće mjera, prije svega u smanjenju količina biorazgradivog otpada.

Uprava Kaštijuna nije, kako je dogovoreno, provela monitoring svakog kamiona koji dovozi otpad na odlagalište u srpnju i kolovozu. Trošak nadzora bi bio na razini dva studentska ugovora. Umjesto toga, nepotrebno i stručno pogrešno, jedan tjedan u kolovozu, provedena je, za nekih 25.000 €, analiza otpada u par kamiona. Ono što su utvrdili znalo se unaprijed. Utvrdili su veliko ništa.

Čitam, kako se direktor Kaštijuna ovih dana čudi što mu sve dovoze na Kaštijun. Ne treba se čuditi. Na to sam ga upozorio, nakon što sam prošle godine neko vrijeme, pratio istovar kamiona. Iz kamiona je znala curiti voda. Pojedine vrste na izvoru prikupljenog otpada su znale biti kamuflirane na način da je u prvom dijelu bio MKO, onda je, u sredini bilo svakojakog smeća, čak i čista na izvoru izdvojena plastika, da bi na kraju opet bio MKO. Komunalcima je  jeftinije slati takav otpad na Kaštijunu, svjesni da tamo stvaraju nered i probleme, od zbrinjavanja na tržištu, pa u kamione uvaljuju sve i sva. I tako je izgubljena godina!

• Tvrtke koje sakupljaju miješani komunalni otpad započeti će s razrađivanjem mjera da se spriječi dovoz biootpada iz komercijalnih kuhinja zajedno s miješanim komunalnim otpadom.

Monitoringa kamiona je trebao dati signal terenu što moraju poduzeti.  Da je Kaštijun obavio nadzor kamiona, mogli su već tokom ljeta upozoravati komunalce, što se i s kojeg mjesta iz njihovog grada dovozi, što bi pomoglo tvrtkama da pripreme provedive urgentne planove. Planova (izgleda) nema. I tako je izgubljena godina!

• Velike turističke organizacije – hotelijeri pokušati će uvesti dodatne mjere, prije svega smanjenja bio otpada i za onaj dio poslovanja, gdje to još nije postignuto na zadovoljavajući način

Otpada iz turizma je glavni (i isključivi) problem širenja smrada s Kaštijuna. U srpnju i kolovozu iz Medulina na Kaštijun dolazi 8 puta više otpad nego u drugim mjesecima, iz Poreču i Rovinja 5, Umaga 4, Vodnjana 3, Pule 2, Labina 1,5 puta, Pazina za tri četvrtine i Buzeta za pola više. U Sloveniji, a i prema zakonodavstvu EU, biootpad iz turizma je posebna kategorija, čije postupanje ne spada u klasične komunalne djelatnosti. Zbrinjavanje proizvodnog otpada je obaveza proizvođača. Pitanje je vremena, kada će se to morati dogoditi i kod nas i kada turistička privreda neće smjeti svoje troškove, prebacivati na građane. Naravno da je povezanost javnog i privatnog sektora poželjna i korisna za obje strane

Da li je što poduzeto u turizmu? Da li su u turizma poduzete mjere da na Kaštijun dolazi manje biootpada ili je izgubljene još jedna godina? Znam da je (barem) jedna velika tvrtka ozbiljno shvatila potrebu smanjenja vlastitog otpada. Valamaru iz Poreča, koji godinama ima interni plan postupanja s otpadom.

• Društvo KAŠTIJUN d.o.o. provjeriti će dodatne mogućnosti unapređenja postojećeg rada ŽCGO Kaštijun za smanjenje neželjenih utjecaja.

Kaštijun bi mogao i morao poduzeti niz mjera da smanji neželjene utjecaje na okoliš, čak i uz ovakvo stanje. Pokušao sam upozoriti. Nedavno sam ponovno pisao Županiji, Gradu i Kaštijunu. Bez odgovora. Izgubljena je još jedan godina!

• Kako je započela izrada Plana gospodarenja otpadom Istarske Županije (ugovoreno 15.06.2023. god. s rokom izvršenja 6 mjeseci), predloženo je da se u proces izrade što prije uključe sve zainteresirane strane, a sve kako bi Plan gospodarenja otpadom sadržavao i potrebne mjere kako se slijedeće turističke sezone ne bi ponovili problemi koji su bili do sada. To je važno i u kontekstu izrade izmjena i dopuna prostornog plana Istarske županije koja je u tijeku, a kojim bi se predvidjela mogućnost izgradnje potrebne komunalne infrastrukture koja u ovom trenutnu nedostaje. Ovo je ključni dokument za buduće uspješno djelovanje sistema upravljanja MKO IŽ! Njime se mora odrediti i nadležnosti u upravljanju i koordinaciji aktivnosti!

U više navrata sam upozorio Županiju na problem izrade provedivog plana. Ponudio pomoć. Uzalud. Nije mi drago da sam bio u pravu. Plana (još) nema. Izgubljena još najmanje jedna godina!

• Dogovoren je slijedeći sastanak za prvi tjedan u rujnu 2023. god. gdje će se sukladno zaključcima razgovarati o prijedlozima planiranih mjera od strane odgovornih.

Gradonačelnik sastanak nije organizirao na vrijeme. Molio sam „zelene“ da oni, umjesto mene iniciraju sastanak. Nisu pristali. Umjesto toga organizirali su još maštovitiji performans. Kada sam upozorio gradonačelnika da poštuje obećano, kao obranu je iznio argument da je moj prijedlog preopćenit. Pitao sam ga na što misli. Zašutio je. Prijedlog nije pročitao.

Problem smrada s Kaštijuna se ponovno podgrijava. Sklon sam mišljenju da smrdljivi Kaštijun ide svima na ruku. Nečinjenje odgovara politici. Na uvijek novim obećanjima se najlakše dobivaju glasovi. Kako bi se osvajala vlast da nema Kaštijuna? Čime bi se bavili „zeleni“, ako bi Kaštijun počeo mirisati? Da odgovara turističkoj privredi ne treba isticati. Ostvaruju profit na račun građana. A odgovara i medijima, kada vrijedi što crnje to čitanije. Kakva je to tema Kaštijun bez problema!

Prijedlog aktivnost je trebao biti javno dostupan. Osobno sam ga poslao na mnoge adrese, uključujući medije. Objavljen je jedan afirmativni prikaza u Glasu Istre. Gotovo uvredljiv je bio dio tekstova koji su se bavili mojim izdašnim honorarom i diskreditacijom predloženoga, bez čitanja. Po čujenju!

Iznos od 2.645 € je iznos kojeg se može dogovoriti bez javne nabave. Radilo se o hitnom poslu i pristao sam na, za mene, nisku, pa čak i ponižavajuću, naknadu. Siguran sam da niti jedan međunarodni ekspert, a ja spadam u tu grupu, ne bi radio za dnevnicu od 100 €/dan, uz angažiranje još jednog suradnika i da sam, izuzev dva hotelska računa, pokriva troškove nekoliko dolazaka.

Novinarka je prenijela mišljenje kao su prijedlozi bez veze od onog dijela sudionika sastanka, zbog čijeg nerada Kaštijun smrdi. Posebno ju je zanimalo, da li sam angažiran jednokratno ili na duže. Da sam ostao angažiran, onda bi ove godine bilo sigurno puno manje smrada i daleko jeftinije za građane Istre. Oni, na žalost, nepotrebno pokrivaju milijunske iznose za odvoz otpada, koji nastaje u privatnom sektoru.

Čudi me, ma iskreno ne čudi me, zašto novinarka, početkom rujna nije pitala gradonačelnika zašto ne organizira sastanak? Zašto nije pitala direktora Kaštijuna o rezultatima monitoringa kamiona. Mislim da bi sve zanimalo iz kojeg grada dolazi najviše onoga što ne spada na Kaštijun i tko najviše profitira na račun građana. Pitam se, onako u sebi, usudi li se politika, a i nevladina scena uopće otvoriti to pitanje. Smrad s Kaštijuna daje odgovor.

PS: Puljštini trebaju sortirnica i kompostana, Herculanea ima plan. Nedostaje još samo lokacija. Postoji li kakva veza između plana Herculanee i Plana gospodarenja otpadom IŽ?