14. rujna 2024.

Gradonačelniče, Resnik bi mogao biti Frakenstein u odnosu na Jakuševec !!!- Viktorov počak br. 420

Oni su se smijali meni što sam drugačiji, a ja sam se smijao njima što su svi isti – Charles Bukowski

Osnovni problem sa svijetom je u tome što su budale previše samouvjerene, a pametni stalno u dilemi – Bertrand Russell

Bahatost je neprijatelj pobjede – Xiao He

Povodom Svjetskog dana okoliša (05.06.1972. godine održana je prva UN konferencija o zaštiti okoliša u Štokholmu) bio sam na HTV4. Pitali me u kakvom je stanju Zemlja. Odgovorio sam podatkom, da smo 1972. godine, mi Zemljani, trošili taman toliko obnovljivih resursa, koliko je Zemlja omogućavala. Kako izgleda ne znamo da je Zemlja zatvoreni sistem, u kojem je nemoguće težiti svakim danom imati sve više, danas, svi Zemljani zajedno, potrošimo ono što imamo na raspolaganju do 1. kolovoza.

Mi, razvijeniji trošimo već godinama unaprijed. Mislim da je Singapur trošio godišnje 6.100 % više resursa od raspoloživih. Ispada da su oni potrošili, na račun siromašnih, već sve njima raspoložive resurse, do tamno negdje 2100. godine.

Pitala me novinarka što treba napraviti? Odgovorio sam, da se mora prestati s skupljanjem političkih poene na račun jeftinih političkih pamfleta. Sve konferencije i sve zelene politike zadnjih 50 godina su očigledno pogrešne. Problem je u kapitalizmu, koji je sve prirodne i čovjeka dostojne vrijednosti pretvorio u dolare!

U emisiji mi je postavljeno pitanje oko Zagreba. Spomenuo sam da je riješen problem otpadnih voda, ali s velikom hipotekom, jer se mulj (danas ga vjerojatno ima već bliže milion kubika) odlaže kraj uređaja i njegovo zbrinjavanje će doći na naplatu. Nisam spomenuo, kako bi trebalo odustati od planiranog trećeg stupnja pročišćavanja – uklanjanje dušika i fosfora. To ima smisla u državama s razvijenom poljoprivredom, glavnim izvorom opterećenja tla i vode dušikom i fosforom. U Nizozemskoj, gdje imaju više krava nego pola Europe ili Danskoj koja proizvodi 20 milijuna svinja, dušik i fosfor su svakako problem. Kod nas, gdje se krave mogu vidjeti samo u zoološkom vrhu, niti dušik niti fosfor nisu problem. Dapače. Malo bi tih, za nastanak života mikroelemenata (posebno fosfora), dobro došlo i u Savi i Jadranu.

Naglasio sam da je problem otpada više nego zabrinjavajući. Ako kod meteoalarma postoji žuto, pa narančasto upozorenje, onda Jakuševac i zbrinjavanje otpada u Gradu Zagrebu zahtijeva planetarno upozorenje i hitnu sjednicu i Vlade i Sabora. Pitan sam što bih preporučio. Odgovorio sam ono što sam predlagao prethodniku, ali i odmah kod preuzimanja vlasti u Zagrebu i Možemo. Na početku mandata, pa onda kod uvođenja plavih vrećica, pa onda nakon što je Zagreb počeo za puste milijune odvoziti biootpad širom Lijepe naše, razgovarao sam, što u liku članice Možemo, što u liku predsjednice Saborskog odbora za okoliš, s gospođom Sandrom Benčić. Sastao sam se i s direktorom Čistoće, gospodinom Vićem. Napisao niz mailova gradonačelniku i svim odgovornim u Gradu. Napisao i niz Viktorovih poučaka.

Ideja, kako riješiti problem smrada s kompostane i kako trajno riješiti problem biootpada, došla je i u medije. Spomenuta je gradonačelniku, u kultnoj emisiji Nedjeljom u dva. Poslušajte od osme minute (8:00 – 8:40) kako je gradonačelnik prečuo pitanje.

Nedavno je Zagreb potrošio 6-7 miliona za odvoz biootpada, a prije par dana se potpisao novi ugovor na 21 milion eura, za odvoz 4 000 tona mjesečno u naredne dvije godine. Rekao sam da se za taj novac, ma i za možda samo polovicu, mogao trajno riješiti problem biootpada. Koliko puta će se još plaćati odvoz po 21 milion do završetka Resnika? 3-4 puta? Kamo će se s obrađenim biootpadom sa Resniku? Kako vidim po projektu, što gradonačelnik možda ne vidi, i poslije Resnika neće biti moguće bez privatnog sektora.

Kada je pokrenut projekt Resnik, u Ekozoni sam bio namjerno umjeren s mogućom kritikom, očekujući da će se o vrlo površnoj Studiji izvodivosti povesti stručna rasprava.

Ono što sam imao priliku vidjeti ukazuje na niz otvorenih pitanja, bez čijih odgovora nije moguće dobiti suvislo rješenje. Rasprave nije bilo. Struke ni u prolazu. Čuo sam da je raspisan natječaj za projektiranje. Projektiranje čega? Razočaran sam neznanjem. Upozoravam, posebno gradonačelnika, prema predloženom projektu, Resnik bi mogao biti Fraknenstein u odnosu na Jakuševec.

Prema izjavama, gradonačelnik kao da ne razumije u kakvom društvenom uređenju živi. Živimo u vrijeme privatnog poduzetništva. Privatnici su danas oni koji pune budžete, kao što su to nekada bila društvena poduzeća. Ona, koja su u onih 45 godina izgradila 90 % svih današnjih bolnica, škola i vrtića. Javno se obračunava s onima, bez kojih, zbog 30 godina nečinjenja, Zagreb ne bi imao rješenje za otpad. Privatni sektor je ulagao u opremu i infrastrukturu. Javni nije, a trebao je i mogao. Zato danas privatni sektor može ono, što javni sektor izgleda neće moći u Zagrebu ni nakon Resnika, ako se projekt bitno ne dopuni.

Posebnu simpatiju gradonačelnik gaji prema CIOSU i tezi kako će smanjiti plaćanja prema CIOSU, jer je bivši gradonačelnik imao nešto s njima. I onda jučer osvane pismo s podacima, „kako su tijekom cijeloga mandata bivšega gradonačelnika Milana Bandića potpisani okvirni sporazumi (nagađam vezeno za otpad) ukupne vrijednosti 58.385.672,32 EUR (bez PDV-a), od čega su članice CIOS grupe, izravno ili putem nositelja zajednice ponuditelja, ostvarile prihod od ukupno 19.692.675,00 EUR (bez PDV-a, a u tom je iznosu i najveći prihod od gotovo 12 milijuna eura za usluge preuzimanja otpada u sklopu sanacije posljedica potresa 2020.). Vi ste osobno (u pismu se obraća izravno gradonačelniku TT) u Vašem mandatu do sada potpisali okvirne sporazume, odnosno ugovore ukupne vrijednosti 76.222.042,41 EUR (bez PDV-a), od čega su članice CIOS grupe, izravno ili putem nositelja zajednice ponuditelja, do sada ostvarile prihod od 19.602.115,67 EUR (bez PDV-a)“. Što tek, naravno da se šalim, ima TT s CIOS-om, a što je prebacivao prethodniku MB?

Foto Hazud: Petar Pripuz

Ljut sam zbog nerada i trošenja javnih sredstava šakom i kapom i privatnom, a još više javnom sektoru. Imali li mudrosti i snage da se konačno u Zagrebu, nakon 30 godina lutanja, napravi nešto korisno. Gradonačelniče, posao koji obavljate nije (samo) aktivizam, već (pretežno) strukom protkani posao. Aktivizam Vam ide dobro. Da pokušate i sa strukom? I onako usput, molite Boga da privatni sektor (u zbrinjavanju otpada) jača. Parole, šarene vrećice i kritika privatnog sektora ne može riješiti problem. A kako radite, i u kom smjeru vodite projekt otpada, i poslije Resnika nećete moći ništa bez privatnog sektora. Radi se o velikom problemu, s posljedicama za cijelu državu. Nije li končano vrijeme da se uključi Vlada?