Zašto nema još punopravne alternative američkom dolaru u međunarodnoj trgovini
Od kada je formiran blok BRICS-a, članice se međusobno trude da se međusobna trgovina odvija u nacionalnim valutama. Njihov cilj je dedolarizacija svjetske trgovine. To možda i nije loša ideja u slučaju da su trgovine među zemljama balansirane i nema izrazitog trgovačkog deficita ili suficita. Međutim, Kina i Rusija su veliki izvoznici i normalno da je došlo do slučajeva trgovačkog disbalansa.
Najveća dva izvoznika u Indiju su Kina i Rusija. Indija s Kinom nerado vrši plaćanja u nacionalnim valutama zbog stalnih napetosti između ovih dviju svjetskih velesila i tu je američki dolar odlična alternativa. No Rusija je u drugačijoj situaciji. Prisiljena je prodati svoje proizvode ispod cijene i k tome prihvatiti plaćanje u rupijima.
Prema službenim podacima, Indija je uvezla iz Rusije robe u zadnjih godinu dana u vrijednosti 55,6 milijardi dolara od čega je nafta za 46 milijardi, ugljen za 3,5 milijardi dolara, gnojiva za 1,95 milijardi dolara i biljna ulja za 1,12 milijardi dolara. Indijski izvoz robe u Rusiju za to vrijeme je iznosio samo 3,82 milijarde dolara, a najviše su izvozili lijekove.
Zbog toga su ruske tvrtke prikupila na svojim računima u Indiji ogromne količine rupija. Akumulaciju rupija u indijskim bankama zbog toga je označio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u svibnju 2023. opisao kao “problem”. U početku se mislilo da će ih moći iskoristiti za neke druge transakcije, ali očito od toga nije bilo ništa. Zato su ih uz dozvolu Indije odlučili iskoristiti za ulaganja u indijske dionice, državne vrijednosne papire, infrastrukturne sheme i druge investicijske prilike.
Rješenje problema nagomilanih rupija ublažilo je i problem plaćanja vojnih poslova koji su bili u pripremi. Rusija treba do 2025. isporučiti dva preostala sustava protuzračne obrane S-400, na temelju sporazuma iz 2018. vrijednog 5,4 milijarde dolara za pet sustava.
