Još jedan desničar pobijedio na izborima

Na nedjeljnim predsjedničkim izborima u Panami pobijedio je desničarski političar José Raúl Mulino, čiju je kandidaturu tjedan dana ranije potvrdio Vrhovni sud i koji će od srpnja postati novi šef ove srednjoameričke države. Mulino je bio saveznik bivšeg predsjednika Ricarda Martinellija, osuđenog za pranje novca i koji se sad skriva u veleposlanstvu Nikaragve u Panami gdje je dobio politički azil. Martinelli, koji je još optužen za korupciju i u drugom slučaju, presudu smatra politički motiviranom.

Mulino se prvotno se želio kandidirati za mjesto potpredsjednika na ovim izborima uz Martinellija u čijoj je vladi od 2010. do 2014. bio ministar unutarnjih poslova. Nakon što je Vrhovni sud u veljači potvrdio Martinellijevu kaznu od deset i pol godina zatvora, Mulino je promijenio svoju kandidaturu u predsjedničku. U ostvarenju pobjede pomogla mu je popularnost Martinellija i spremnost mnogih birača da mu oproste slučajeve korupcije s obzirom na gospodarska postignuća zemlje tijekom njegove vlade (2009.–2014.).

Mulino je u obraćanju prije izbora obećao gospodarski prosperitet, dizanje minimalne plaće, ali i zaustaviti ilegalne migrante koji dolaze iz Kolumbije, a kojih je prošle godine prema procjenama bilo više od pola milijuna. Obećao je i borbu protiv korupcije, ali znamo kako su to samo prazna obećanja. Kao da netko u Hrvatskoj vjeruje da će iskorijenit korupciju. Male ribe možda i budu uhvaćene, ali velike skoro nigdje i nikada. U konačnici što očekivati da će prestat biti porezna oaza. Osim toga očekuje se da će pomilovati bivšeg predsjednika.

Značajan gospodarski rast koji je Panama doživjela ranijih godina usporio se. Pod sadašnjim predsjednikom Laurentinom Cortizom zemlja je doživjela najgore socijalne prosvjede od 1989., kada je američka invazija svrgnula diktatora Manuela Noriegu. Panamsko gospodarstvo bori se s posljedicama dugotrajne suše, zbog koje je plovidba Panamskim kanalom morala biti ograničena. Kanal je najveći izvor prihoda ove zemlje s oko 4,5 milijuna stanovnika.

Osim toga prošle godine su u Panami su izbili prosvjedi protiv produljenja dozvole kanadskoj tvrtki za eksploataciju bakra u rudniku Cobre Panamá, koji je također značajan izvor prihoda za državni proračun. Sindikati i udruga starosjedilačkog naroda prosvjedovali su zbog utjecaja rudnika na okoliš. Zbog toga je u studenom panamski Vrhovni sud poništio produženje licence. Problem je što su prihodi od tog rudnika činili 5 posto BDP-a zemlje, a sada ih više nema.

Četrdesetšesto godišnji Mulino osvojio je više od 34 posto glasova. Drugi je bio 50-godišnji odvjetnik Ricardo Lombana s 25 posto, a treći 60-godišnji bivši predsjednik Martín Torrijos, koji je državu vodio od 2004. do 2009., sa 16 posto.