Kako je izglasan zakon o američkoj vojnoj pomoći Ukrajini

Zastupnički dom Kongresa SAD-a odobrio je paket pomoći Ukrajini u iznosu od gotovo 61 milijarde dolara (57,3 milijarde eura). Prijedlog je podržalo ukupno 311 kongresnika, među kojima 101 republikanac. Prije glasovanja zastupnici su se također izjašnjavali o amandmanima kojima su neki htjeli oslabiti ili poništiti zakon o pomoći Ukrajini, ali prijedlozi nisu prošli. Prijedlog će sada ići u Senat, gdje je zajamčeno odobrenje mjere. Potom će ići na stol predsjednika Joea Bidena, koji je već nekoliko puta rekao da će brzo potpisati zakon.

“Oči svijeta uprte su u nas, a povijest će nam suditi prema onome što radimo ovdje i sada”, izjavio je Michael McCaul, predsjednik Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma. Nekoliko drugih kongresmena odluku je nazvalo “povijesnom”.

Pomoć Kijevu bila je blokirana nekoliko mjeseci zbog razmirica među kongresnicima. Krajnje desni republikanci blokirali su ga. Predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson suočio se sa sve većim pritiskom Bijele kuće i nekoliko članova Kongresa da iznese paket na glasovanje. Nakon što je najavio da će to učiniti ovaj tjedan, neki od njegovih republikanskih kolega pozvali su ga podnese ostavku.

Prijedlog za Ukrajinu i druge države u njezinoj blizini uključuje 23 milijarde dolara za popunu američkog oružja, zaliha i opreme. Dodjeljuje više od 11 milijardi za financiranje specifičnih američkih vojnih operacija u regiji i gotovo 14 milijardi za pomoć Ukrajini u nabavi modernih sustava naoružanja i druge vojne opreme. Prema medijima, dio streljiva financiranog ovim novcem mogao bi stići u Ukrajinu u roku od tjedan dana nakon što ga Biden potpiše. Ovaj zakon uključuje i sankcije protiv Irana, i omogućuje vladi da zaplijeni zamrznutu rusku imovinu u SAD-u i pošalje je u Ukrajinu. SAD je najveća strana vojna podrška Ukrajini. Prema podacima Pentagona, Amerikanci su od početka rata već osigurali opremu vrijednu 44,2 milijarde dolara.

Mike Johnson se predomislio u srijedu ujutro, a poslijepodne je pred kamerama izjavio: “Uvjeren sam da su Xi, Vladimir Putin i Iran doista osovina zla. Ako ne bude Putin zaustavljen u Ukrajini, on će “marširati Europom, prijetiti Balkanu ili Poljskoj, ili nekoj drugoj članici NATO-a. Da budem otvoren, radije bi poslao metke u Ukrajinu nego tamo poslao američke dečke. Moj sin ove jeseni upisuje Mornaričku akademiju. Ovo je za mene križanje vatre, kao i za mnoge američke obitelji.” i obećao glasovanje za vikend.

Ono što još nije dovoljno jasno, kako je došlo do te promjene. Kako su prestali uvjetovati pomoć Ukrajini, Izraelu i Tajvanu donošenjem zakona o zaustavljanju imigracije na granici s Meksikom? Johnson, vjerni Trumpov pristaša iz Louisiane, i sam je bio protiv Bidenovog prijedloga pomoći Ukrajini, zbog čega ga je dugo opstruirao, čak je u početku glasao protiv.

Prije nekoliko dana velika skupina predstavnika Ukrajine posjetila je Washington DC kako bi lobirala za donošenje zakona. U tu svrhu su se sastajali s raznim republikanskim političarima. Jedan od tih sastanaka bio je između Mikea Johnsona i Serhiya Gajdarzhija, čija su supruga i 4-mjesečno dijete ubijeni u ruskom napadu na Odesu 2. ožujka 2024. Gajdarzhi je evanđeoski kršćanin, kao i Mike Johnson. Takav osobni susret mogao je imati vrlo snažan utjecaj na neodlučnog Johnsona.

Osim toga Johnson je u primio i pismo od pastora Južne baptističke crkve, u kojem ga mole da razmotri nevolju kršćana u Ukrajini i podrži ih u borbi protiv agresora. U svom pismu navode da je “odluka ruske vlade da napadne Ukrajinu i cilja baptiste i druge evanđeoske kršćane u Ukrajini tragičan znak rata”. Obavijestili su Johnsona da se “Rusi koriste prijetnjama, mučenjem i uklanjanjem pastora za istrebljenje vjernih kršćana na okupiranim područjima Ukrajine. Samo u prvih 5 mjeseci rata oštećeno je i uništeno najmanje 270 bogomolja i vjerskih objekata”.

U pismu su apelirali da je Bog poslao Johnsona, također južnjačkog baptista, na ovu poziciju za takav trenutak kao što je ovaj. Istaknuli su da je Južna baptistička crkva najveći donator Ukrajine od početka ruskog ilegalnog i ničim izazvanog rata protiv Ukrajine. “Želimo mir. Ali više od toga, želimo mir koji se temelji na načelima pravde. Naš Bog je i savršeno pravedan i tvorac savršenog mira.” Najveći dio njihove pomoći odnosio se u velikoj mjeri na izbjeglice.

Jesu li ova dva događaja presudili, ne znamo sa sigurnošću, ali moguće je.