18. travnja 2024.

Nedostak baruta otežava obranu Ukrajine

Raspadom Sovjetskog saveza vojna industrija u Ukrajini gotovo da je prestala postojati premda je preostalo mnogo tvrtki iz tog sektora. Kako niti jedan ukrajinski predsjednik nije planirao započeti neki rat, a Rusija je garantirala Budimpeštanskim sporazumom integritet zemlje, tvrtke su postepeno propadale. Ono čime su se bavile je modernizacija oružja sovjetskog porijekla za klijente širom svijeta.

Aneksija Krima, i odcjepljenje Luhanska i Donecka od matice zemlje i borba protiv separatista prisilile su novu vlast u Ukrajini da započne s obnovom vojne industrije. Nažalost korumpirani sustav i nesposobni vojni stožer niti su uspjeli povratiti Doneck i Luhansk, niti su uspjeli pokrenuti proizvodnju. Tek sa otvorenim napadom Rusije vlast u Kijevu je shvatila što su sve propustili i koliko su zbog toga postali ranjivi.

Godine lošeg upravljanja i korupcije, zajedno s činjenicom da je većina industrije bila ovisna o ruskim dobavljačima, značile su da je Ukrajina morala tražiti sve u inozemstvu, od streljiva do borbenih zrakoplova. Zemlji je potrebno sve: od osnovnih stvari poput streljiva do sofisticiranog oružja poput raketnih sustava dugog dometa, borbenih zrakoplova i bombardera.

Lokalna industrija oružja doživljava procvat ako se to tako može nazvati. Tvornice proizvode granate, vojna vozila, projektile i druge predmete vitalne za ratne napore. Proizvodnja se utrostručila, a ove godine očekuje se šesterostruko povećanje. Domaća proizvodnja je ključna da bi se Ukrajina mogla obraniti. Ako se te ambicije ostvare, ruski planovi “destabiliziranja, širenja i okupacije Ukrajine” će pasti u vodu.

Foto Al Jazeera: tvornica tenkova u Harkovu

Nažalost domaća proizvodnja nije dovoljna da nadoknadi zastoj u međunarodnoj potpori, posebice oružja iz SAD-a. Paket vojne pomoći od 60 milijardi dolara koji je zaustavljen u Kongresu bi ukrajinskim borcima sigurno dao vjetar u leđa. Zato je sada domaća proizvodnja važnija no ikad. Za neke ključne stavke, poput bespilotnih letjelica koje su promijenile način vođenja rata, Ukrajina već proizvodi 90 posto onoga što joj je potrebno.

Iako Ukrajina nema svoju vojnu flotu, Rusima nanosi značajne gubitke u Crnom moru. Mornarički dronovi i protubrodske rakete nanijele su ozbiljnu štetu ruskoj crnomorskoj floti i pomogle ponovno otvoriti pomorske putove za ukrajinski izvoz žitarica. Moćno oružje Kijeva su morski dronovi kao što je Sea Baby. Taj „čamac“ ima maksimalnu brzinu od 90 km/h i domet od 1000 km, a može nositi 850 kg eksploziva. Dizajniran je tako da ga je teško otkriti radarom.

Foto Turbosquid: mornarički dron Sea Baby

Ukrajina je osmislila nove bespilotne letjelice dugog dometa koje su posljednjih tjedana pogodile naftna postrojenja duboko u Rusiji. Također je počela proizvodi vlastite minobacačke granate i topničke granate kalibra 122 milimetra i 152 milimetra.

Ukrajinske tvrtke za proizvodnju oružja također pokušavaju proizvesti i vlastite granate kalibra 155 milimetara, koje su neophodne za topničke sustave koje isporučuju zapadni saveznici Ukrajine. Nažalost, to nije lako izvesti i proizvodnja neće početi prije “druge polovice ove godine”.

Iako zemlja ima proizvodne kapacitete i neke sirovine, posebice čelik, vojsci je hitno potrebno sofisticirano oružje. Nažalost bez pomoći zapadnih saveznika neće moći u potpunosti opremiti vlastite oružane snage Ukrajine. U konačnici, niti SSSR se ne bi uspio oduprijeti nacističkoj Njemačkoj bez velike britanske i američke vojne pomoći od 18.000 zrakoplova, 12.000 tenkova, 27 brodova, 1400 radara, 400.000 kamiona, 15.000.000 čizama itd.

Foto Russia Beyond: sovjetski vojnici koriste ameriki tenk Sherman

Godine lošeg upravljanja i korupcije, zajedno s činjenicom da je većina industrije bila koncentrirana na ruske kupce, značile su da je Ukrajina morala tražiti sve u inozemstvu, od streljiva do borbenih zrakoplova. Ukrajina se također odrekla svog nuklearnog arsenala u zamjenu za jamstva, uključujući i ruska, da će se poštivati ​​njezin teritorijalni suverenitet (Budimpeštanski memorandum koji je Rusija prekršila). Sada, nakon više od dvije godine sveobuhvatnog rata, zemlji je potrebno sve: od osnovnih stvari poput streljiva do sofisticiranog oružja poput raketnih sustava dugog dometa, borbenih zrakoplova i bombardera.

Posljednjih tjedana ukrajinske trupe na istoku zemlje gube teritorij zbog sve manjeg broja dostupnih granata, streljiva, pa čak i vojnika. A situacija bi se uskoro mogla značajno pogoršati. Američke obavještajne službe predviđaju da bi Ukrajina mogla ostati bez projektila protuzračne obrane već do kraja mjeseca.

Dok se Bijela kuća bori da kroz Kongres progura pomoć od 60 milijardi dolara, Europa Ukrajini ulijeva nadu. Prošlog je tjedna Europska unija odobrila pet milijardi eura vojne pomoći, a administracija američkog predsjednika Joea Bidena najavila je da će poslati pomoć od 300 milijuna dolara, što je omogućila Pengatonova “nepredviđena ušteda” na ranijim kupnjama oružja. Češki predsjednik Peter Pavel pokrenuo je svoju inicijativu i nada se da će u nadolazećim tjednima početi slati približno milion topničkih granata.

Foto: X

No, sve to još uvijek ne pokriva potrebe zemlje. Ukrajinski dužnosnici kažu da ne mogu otkriti točne brojke proizvodnje iz sigurnosnih razloga. Međutim, ukrajinsku industriju u daljnjem povećanju proizvodnje sprječavaju brojna ograničenja – od nedostatka sredstava do pronalaženja dovoljne količine baruta.

Ukrajina će ove godine potrošiti oko pet milijardi dolara na domaću proizvodnju oružja, ali to nije dovoljno. Povećanje poreza je politički rizično, ako ne i ekonomski neizvedivo, s obzirom na to da je gospodarstvo zemlje već na održavanju života s velikim dijelom radnog stanovništva koje živi u inozemstvu, ratuje ili je nezaposleno.

Ukrajinski dužnosnici željeli bi iskoristiti dio od procijenjenih 300 milijardi dolara rezervi ruske središnje banke koje je Zapad zamrznuo što je javno podržao i njemački kancelar Olaf Scholz. Ali čak i ako se novac pronađe, Ukrajina će se suočiti s globalnom nestašicom eksploziva. Porast međunarodne potražnje uzrokovan ratovima u Ukrajini i Gazi te uska grla u opskrbnim lancima krivi su za iscrpljene zalihe baruta i raketnog goriva. To je u Ukrajini uzrokovao povremene zastoje u proizvodnji. Osim toga osnovna sirovina za barut dolazi iz Kine, koja sada ucjenjuje proizvođače.

Način nabave od strane ukrajinske vlade, kada ugovore potpisuje nekoliko ministarstava, a ne postoji sveobuhvatan sustav, također usporava proizvodnju oružja. Ukrajinski dužnosnici tvrde da sada pojednostavljuju proces. Ukrajina također surađuje sa zapadnim tvrtkama, poput njemačke tvrtke Rheinmetall, britanske tvrtke BAE Systems i turske tvrtke Baykar. K tome se nada dobiti jeftine zajmove i licence za proizvodnju i popravak američkog oružja.

Kako Ukrajina povećava proizvodnju oružja, Rusija sve više napada tvornice oružja. Mnogi napadi dronovima su presretnuti, ali nekoliko njih je navodno ipak pogodilo svoju metu. Kao dio zaštitnih mjera, tvrtke dijele faze proizvodnje ili ih dupliciraju i postavljaju na različite lokacije. Neki važni procesi odvijaju se pod zemljom. Sve to smanjuje i usporava proizvodnju. Neke tvrtke su zbog toga preselile dio svoje proizvodnje izvan Ukrajine. Vlasti jasno ne objavljuju podatke kada je tvornica pogođena.

Ovaj rat već je drastično promijenio percepciju Zapada o važnosti vlastite industrije oružja i ranjivosti njihove obrane. Nažalost političari ne bi bili političari da puno pričaju, a malo nesu jaja. Niti u Hrvatskoj nisu puno bolji. Sve te promjene idu jako sporo, a pitanje je hoće li se poslije izbora za Sabor nešto promijeniti na bolje. Hoćemo li biti pasivni promatrači ili važan čimbenik.