18. travnja 2024.

Zašto političar Slaven Dobrović ne vjeruje profesoru Dobrović Slavenu? – Viktorov poučak br. 408

Foto: Domovinski pokret

Znanje ne znači samo istinu; to je put do istine.” -Rabindranath Tagore

U prošlom 407. poučku sam se jasno izjasnio da podržavam i lokaciji i odabranu tehnologiju za Resnik. Resnik (više) nema alternative. Za izbor nove lokacije je kasno. Jakuševec puca po šavovima i ne dozvoljava odlaganje djelovanja. Nalazi pokazuju kako su još 2008. i kasnije 2012. godine utvrđeni ozbiljni propusti u rješenju procijednih voda koje je bilo izvođeno prilikom sanacije Jakuševca,  i koji su vjerojatno doveli i do zadnjih urušavanja. Ti nalazi  u najmanju ruku zahtijevaju hitno traženje čak i alternativnih rješenja, do izgradnje Resnika, za slučaj „a što ako se dogodi opet“. 

Odabrana MBO tehnologija je tehnološki standard svakog centra za obradu otpada. Stvar je jedino u detaljima. Kako obraditi biomasu da se može iskoristiti ono što nastane i što se dijelom plastike i inih materijala koji se ne mogu ili ne isplate materijalno oporabiti?  

Usporedno s pripremom Resnika, treba tražiti rješenje za onaj dio otpada koji se ne može ili ne isplati materijalno oporabiti. Za taj dio postoje samo dva rješenja. Odlaganje ili termička oporaba. Rješenja koje su predlagale u emisiji Otvorenom HTV Otvoreno bivša ministrica Holy i Genzić-Hodak nisam baš razumio.

Sada je sa prijedlogom rješenja izašao drugi bivši ministar zaštite okoliša, gospodin Slaven Dobrović. On zagovara kemijsku reciklažu koja koliko zna još nigdje nije u komercijalnoj upotrebi kemijska reciklaža. Kao kemijski inženjer teško si mogu zamisliti što bi mogla biti kemijska reciklaže svega i svačega. Ne razbijam maštu oko toga, iako bih na tu temu mogao održati zanimljivo predavanje studentima, da još predajem. Radije čekam da kemijska reciklaža iz Japana dođe do Njemačke, pa onda do racionalnih Finaca. Ako će biti dobra za Fince, onda svaka čast.

Do tada, za najveći dio materijala koji se ne mogu ili ne isplate materijalno iskoristiti postoji samo jedno rješenje. Iskorištavanja termičkog potencijala otpada, po uzoru na razvijeni dio svijeta uključujući i Japana. 

Kako objasniti, u zemlji niskog kolektivnog znanja, da je ono što rade razvijeni, ali i manje razvijeni dobro i za Hrvatsku? Razumijem da meni ne vjeruju. Pa kada ne vjeruju meni, trebali bi vjerovati bivšem ministru i profesoru s Fakulteta strojarstava i brodogradnje Slavenu Dobroviću i njegovom kolegi Danielu R. Schneideru. Našao sam njihovo izvanredno predavanje, na temu Energija iz otpada (2010). Vjerujem da nešto slično slušaju studenti i danas.

Predavanje je za svaku pohvalu. Na pravi profesorski način su prikazali i pokazali sve prednosti termičke oporabe. Ne želim polemizirati, zašto se političara Slaven Dobrović odlučio za jeftini populizama i zašto se odrekao stručnosti profesora Slavena Dobrovića i Daniela R. Schneidera.  Danas ima daleko manje argumenata protiv energana na otpad nego 2010. godine, kada ih je u EU bilo 405, a danas ih ima preko 500. Zbog toga argumenti za energetsku oporabu iz predavanja cijenjenih profesora imaju dana još veću težinu nego 2010. godine. Evo nekih:

13. slajd:

Razlozi za energetsku oporabu otpada:

• Štetan utjecaj odlaganja otpada (emisije štetnih tvari u atmosferu, tlo i vode, emisije stakleničkih plinova)

• Prema direktivama EU otpad se više ne smije neobrađen odlagati na odlagališta (definiran udio biorazgradive tvari) u otpadu

Iskorištavanje energije pohranjene u otpadu (kemijska energija gorivih tvari,…)

Troškovi recikliranja (uključujući skupljanje i transport) su previsoki ili je dosegnut praktični optimum materijalne oporabe

Obnovljivi izvor energije

Komunalni otpad nije 100% biorazgradiv (u RH oko 67%), ali je obnovljiv

• U nekim državama smatra se OIE (moje pojašnjenje OIE = obnovljivi izvor energije), u nekima ne

• SAD, energija iz otpada (waste-to-energy) = obnovljiva energija; Executive Order (B. Obama), listopad 2009.

14. slajd:

Sumarno, može se reći da se osim izravne energetske koristi korištenjem otpada kao obnovljivog izvora energije mogu ostvariti i drugi korisni učinci:

  • smanjenje mase (za 75%) i volumena otpada (za 90%)
  • smanjenje organskog udjela u odloženom otpadu
  • uništavanje organskih štetnih tvari (termičkom obradom se uništavaju patogeni mikroorganizmi i dr.)
  • smanjenje emisija stakleničkih plinova (nema CH4 s odlagališta)
  • smanjenje potrošnje primarnih izvora energije (smanjenje ovisnosti o uvozu energenata, diversifikacija energetskih izvora,…)

Mora biti usklađeno sa svim suvremenim (europskim) standardima i zahtjevima, sa svrhom da se maksimalno izbjegne ili smanji nastajanje otpada, kao i njegov utjecaj na ljudsko zdravlje, okoliš i klimu, odnosno, da se cjelokupno gospodarenje komunalnim otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.

Slajd 34.: 

Termička obrada otpada mora predstavljati posljednji korak (prije odlaganja) u integriranom sustavu gospodarenja otpadom.

  • Analize pokazuju da bi optimalna veličina energane na otpad bila 300.000 t/god iako bi zbog geografskog oblika RH i prometne povezanosti bilo prikladnije imati četiri ENO po 150.000 t/god.
  • Pojednostavljena shema gospodarenja komunalnim otpadom
  • Sakupljanje otpada, uz prethodno odvajanje materijala (papir, staklo, plastika,…) koji se može oporabiti (reciklažna dvorišta), i zbrinjavanje u centrima za gospodarenje otpadom
  • Mehaničko-biološka obrada otpada u CGO s mehaničkim odvajanjem materijala za oporabu (papir, plastika, metal …), biološka obrada (anaerobna digestija, kompostiranje …) i proizvodnja goriva iz otpada
  • Termička obrada GIO u cementnoj industriji, oko 150.000 t/god
  • Termička obrada nerazvrstanog otpada u planiranom postrojenju za termičku obradu otpada u Zagrebu, 400.000 t/god
  • Uporaba pepela iz postrojenja za termičku obradu u cementnoj industriji

Trebaju li bolji argumenti za ubrzani rad na energani za dio otpada, koji se u Resniku neće moći ili se neće isplatiti materijalno iskoristiti?