Oporezujmo najbogatije

Dok se održavao nedavni Svjetski ekonomski forum u Davosu na kojem sudjeluju se okupljaju vodeći poslovni ljudi, političari, intelektualci i novinari da bi raspravljali o trenutnim svjetskim problemima i temama, 260 milijardera i multimilijunaša uputilo je otvoreno pismo „Proud to pay more taxes“ (Ponosni što plaćamo više poreza). U tom pismu su iznijeli svoj zahtjev kako žele da se najbogatiji ljudi na svijetu više oporezuju kako bi se smanjile ekonomske nejednakosti između bogatih i siromašnih jer smatraju da će u slučaju da se to ne uvede doći do katastrofalnih posljedica za društvo.

To nije nikakva nova inicijativa. 2001. godine 120 bogatih Amerikanaca, među kojima su bili Warren Buffett, George Soros, David Rockefeller Jr. i drugi tada je potpisalo peticiji koju je pokrenuo William Gates Sr., otac Billa Gatesa, u znak protesta protiv tadašnjeg Bushevog poreznog plana koji je uključivao postupno ukidanje poreza na nasljedstvo. Prema njima ukidanje poreza na nasljedstvo samo bi obogatilo nasljednike američkih milijunaša i milijardera i naštetilo obiteljima koje se bore da spoje kraj s krajem. Buffet, zagovornik meritokracije, upotrijebio je ovu paralelu: “ukidanje poreza na nasljedstvo je ekonomski ekvivalent sastavljanju olimpijskog tima 2020. od najstarijih sinova osvajača zlatne olimpijske medalje iz 2000.”. Tadašnja desna većina u vladi očekivano je ignorirala argumente američkih bogataša.

Ovu novu inicijativu iz Davosa pokrenula je Marlene Engelhorn, 31-godišnja nasljednica BASF-a, najvećeg kemijskog proizvođača na svijetu. Njoj su se pridružili i drugi milijarderi i multimilijunaši koji su već u prošlosti tražili dodatno oporezivanje. Nažalost, Davos ih je, zaokupljen nepovoljnim geoekonomskim izgledima ignorirao. Zanemario je ne samo inicijativu milijardera i milijunaša, već i alarmantno izvješće “Global Wealth Report 2024.” međunarodne dobrotvorne organizacije Oxfam, prema kojem je pet najbogatijih ljudi na svijetu prošle godine povećalo svoje bogatstvo za 114 posto u odnosu na 2020., na 869 milijardi dolara.

Istraživanje koje je proveo Survation u ime Patriotic Millionaires, ispitalo je više od 2300 ispitanika iz zemalja G20 koji posjeduju više od milijun dolara u investicijskoj imovini, isključujući njihove domove – što ih svrstava u pet posto najbogatijih. Rezultati istraživanja su pokazali da 74 posto njih podupire veće poreze na bogatstvo kako bi se pomoglo u rješavanju krize troškova života i poboljšanju javnih usluga, 75 posto podupire uvođenje godišnjeg poreza na bogatstvo od 2 posto za milijardere, 58 posto podupire uvođenje poreza na bogatstvo od 2 posto za ljude s više od 10 milijuna dolara, 72 posto smatra da ekstremno bogatstvo pomaže u kupnji političkog utjecaja, a 54 posto smatra da je ekstremno bogatstvo prijetnja demokraciji.

Anketa je također pokazala da 70 posto njih misli da bi gospodarstvo bilo jače ako bismo povećali poreze na ekstremno bogatstvo radi ulaganja u javne usluge i nacionalnu infrastrukturu, 66 posto bi podržalo veće poreze na svoje bogatstvo ako bi se prihodi od njega koristili za ulaganje u javne usluge i jaču nacionalnu infrastrukturu, 57 posto vjeruje da ekstremno bogatstvo sprječava druge da poboljšaju svoj životni standard i ometa društvenu mobilnost, te 53 posto smatra da ekstremno bogatstvo pogoršava klimatske promjene. Jednako tako smatraju da veće oporezivanje bogatih smanjuje klasnu mržnju.

Velika većina bogataša izbjegava plaćanje poreza kroz porezne oaze. Apple je najpoznatiji primjer toga Nije im dovoljno što vlasnici tvrtke na svakom telefonu zarade 500 dolara, već ne žele platiti niti porez na dobit, pa izmišljaju različite usluge koje su kao izvršile tvrtke iz poreznih oaza. U Europskoj Uniji zemlje koje najviše podupiru takve praktike su Nizozemska, Irska, Luxemburg, Malta i Cipar. Pa nije bez veze sjedište Fortenove u Nizozmskoj, kojeg se Vujnovac iz Malte pokušava domoći.

No prvo pitanje je zašto takvu inicijativu ne podupiru političari? Jer možda to otvoreno pismo nisu potpisali svi milijarderi i multimilijunaši? Zato što ga nisu potpisali bogati sponzori političara i njihovih političkih stranaka? Jer to ne žele javni dužnosnici koji ne mogu dokazati od kuda su stekli veliku imovinu? Sigurno neke političke opcije su za veće oporezivanje bogatih pojedinaca i stoga neće biti čudno ako u izbornoj kampanji za Europarlament ili Hrvatski Sabor čujemo prijedloge za veće oporezivanje najbogatijih kroz na primjer uvođenja novih ili viših poreza.

Porezna politika u EU dio je porezne suverenosti koju brižno čuvaju nacionalne vlade. Ipak, tu i tamo se nešto postigne u europskoj poreznoj politici. Primjer je minimalno oporezivanje korporacija. Novo nastojanje je „Europska građanska inicijativa“ koju je pokrenula grupa ekonomista, aktivista, političara i milijunaša iz sedam zemalja diljem Europe kojom poziva Europsku uniju da uvede trajni godišnji porez na bogatstvo kako bi se smanjilo siromaštvo i nejednakosti. Inicijativa traži od Europske komisije da socijalne troškove pandemije, inflacijske krize, posljedice rata u Ukrajini, te posljedice klimatskih promjena trebaju snositi prije svega bogati Europljani sa svojim porezima. Vjerojatno postoji još puno milijardera i milijunera koji se slažu s takvom inicijativom, ali nisu bili kontaktirani. Teško mi je za povjerovat da su se obratili Pavlu Vujnovcu, Silviu i Robertu Kutiću, Izabeli Jelenić, Dubravku Grgiću, Emilu Tedeschiju ili Mati Rimcu.