Koje je opravdanje zašto Mađarska brani ulazak Švedske u NATO ?

„Švedska ne nastoji riješiti odnose s Mađarskom. Stockholmu očito nije stalo da Budimpešta ratificira svoj ulazak u Sjevernoatlantski savez. Ako to nije važno za Švedsku, zašto bih se onda zamarao oko toga.“ rekao je šef ureda mađarske vlade Gergely Gulyás, koji je optužio Šveđane da ne traže kontakt s Mađarskom kako bi popravili svoje odnose. Prema njegovim riječima, švedska bi vlada o njegovim primjedbama trebala pitati mađarski parlament.

“Sa žaljenjem primjećujem da je Mađarska postala meta i žrtva međunarodnog političkog diskursa, koji karakteriziraju kritike i osude koje interveniraju u mađarski domaći politički život.“ izjavio je šef mađarske diplomacije poslova Péter Szijjártó istaknuvši da još nije moguće riješiti sporna pitanja sve dok se Stockholm ne ispriča i promijeni svoje stavove.

Mađarsko kašnjenje ratifikacije pravda se navodno antimađarskim filmom švedske javne televizije iz 2019. u kojem iznose razne optužbe o stanju demokracije i ljudskih prava jer navodne ne pokazuje istinito stanje. Do prije par mjeseci nisu niti znali da takav film postoji dok ga nije otkrio mađarski desničarski portal Mandiner, a sada ga koriste kao izliku za usporavanje procesa. Nije to jedini film koji govori o stanju u Mađarskoj poput njemačkog dokumentarca “Hallo, Diktator”, ali baš ovaj im nije bio po volji.

S jeden strane ne žele otvoreno priznati da im je draža Rusija od Ukrajine i da bi rado Zakarpatiju prigrlili svom teritoriju, a s druge strane ne podnose nikakvu kritiku na svoj račun i sve smatraju zavjerom protiv njih kao da je to najbolja zemlja na Svijetu. Da su tako superiorniji u odnosu na druge zemlje, sigurno bi njihovi građani imali bolji standard od recimo Češke, privlačili svjetsku znanstvenu i kulturnu elitu da dođu živjeti u Budimpeštu.

Sukob na relaciji Stockholm-Budapest nije novijeg datuma. 2021. švedsko ministarstvo vanjskih poslova je u svom izvješću o Mađarskoj napisalo kako je razvoj ljudskih prava, demokracije i načela vladavine prava zabrinjavajući. Kako ne postoji stvarna vladavina prava, sloboda medija, neovisnost pravosuđa, slobodno djelovanje nevladinih udruga. Optužili su Orbana za nedemokratske izbore i da štiti korupciju. Slična izvješća inače su objavljivali Transparency International i World Justice Project. Problem Švedske je što nije trebala objavljivati takva izvješća ako ona ne mogu nešto promijeniti. Time su samo ušli u sukob sa drugom zemljom i sada imaju probleme.

Jasno da su Mađari odgovorili na švedske optužbe. Optužili su Švedsku da do tada nije imala prave demokratske izbore jer je svaka stranka imala svoj glasački listić, pa je bilo moguće pretpostaviti za koga će osoba glasati ako uzme samo jedan listić na izbornom mjestu. Mađari pri tome ne spominju što je sve njima zamjerila Venecijanska komisija. U međuvremenu se to promijenilo.

Kada je riječ o stanju u mađarskom pravosuđu, izvješće švedskog MVP-a je tada govorilo o politizaciji viših sudova. Mađari su tada odgovorili protuargumentom da švedski vrhovni sud izravno imenuje vlada na preporuku Odbora za prijedloge sudaca čijih sedam od devet članova imenuje opet vlada. Štoviše suce porotnike delegiraju političke stranke. U švedskom sustavu stoga je moguće da sučevo profesionalno pravno stajalište bude odbačeno od strane političkih imenovanja.

Mađari tada ne spominju da suce njihovog ustavnog i vrhovnog suda bira mađarski parlament u kojem apsolutnu kontrolu drži stranka Viktora Orbana. Osim toga da je njihovo sudstvo tako neovisno, ne bi imali potrebu za reformom prošle godine kojom povećanje ovlasti neovisnog Nacionalnog sudbenog vijeća i Vrhovnog suda, kako bi se ograničio nedopušteni utjecaj i diskrecijske odluke te osigurala objektivnija i transparentnija uprava sudovi ili uklanjanju mogućnost da Vrhovni sud preispituje pitanja koja suci nižeg stupnja mogu postaviti Europskom sudu pravde.

Treća stvar koju su Mađari zamjerili Šveđanima je sloboda medija gdje su optužili preveliku vlasničku koncentraciju ne spominjući kako su skoro svi neovisni lokalni mediji u domaćem vlasništvu ugušeni ako su iznosili kritike na račun FIDESZ-a ili Orbana i jedini na koje još ne vrše takav pritisak su RTL i Ringier samo zato jer su u stranom vlasništvu.

Sada se pred mađarskom vladom pojavio novi problem. U listopadu 2023. turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je podržao članstvo Švedske u savezu, a 26. prosinca 2023. je Odbor za vanjske poslove turskog parlamenta odobrio širenje NATO-a na Švedsku, tako da tamošnje zakonodavno tijelo može uskoro odlučiti o ovom pitanju. Konačno danas 23. siječnja 2024. turski parlament je ratificirao sporazum.

Gergely Gulyás je prošle godine izjavio da Mađarska želi izbjeći ratifikaciju ulaska Švedske kao posljednje zemlje, ali zamjenik mađarskog premijera Zsolt Semjén nije predsjedniku parlamenta Lászlu Kövéru predstavio vladin zakonodavni program za proljetno zasjedanje parlamenta 2024. koji uključuje ratifikaciju ulaska Švedske u NATO. Sada kada je Švedska dobila dozvolu Turske, Orban je pozvao švedskog premijera kako bi se dogovorili.

Današnji događaji u Ankari su pokazali tko je zapravo naš saveznik. Sada je pitanje hoće li Mađarska uopće dobiti 21 milijardu eura od EU za oporavak dok Viktor Orban bude bio na vlasti. Sjedinjene Američke Države su zbog odnosa prema Švedskoj već odbile prodati Mađarskoj sustav HIMARS koji se pokazao vrlo učinkovit u Ukrajini.

Zbog takvog ponašanja mnogi političari bi htjeli izbaciti Mađarsku iz NATO saveza jer nemaju povjerenje da će im ona priskočiti u pomoć ako dođe do napada na neku članicu saveza, ali to nije moguće jer nije razrađen takav mehanizam u Sjevernoatlanskom ugovoru. Zemlja bi se trebala u potpunosti odreći čuvanja slobode, zajedničkog nasljeđa i civilizacije svojeg naroda, utemeljenu na načelima demokracije, individualne slobode i vladavine prava da bi bila izbačena. Prestati promicati stabilnost i blagostanje. Poslije ovakve ucjenjivačke igre Turske i Mađarske, sigurno će članice saveza ubuduće bolje razmisliti koga primaju u članstvo.

Drugi i mnogo veći problem za NATO je taj što je Mađarska posljednja tri desetljeća uložila nedovoljno novca i energije u razvoj svoje vojske, a domaća obrambena industrija gotovo je nestala. Naoružanje kojim raspolaže još uvijek se velikim dijelom sastoji od uglavnom zastarjele sovjetske opreme. Domaće industrije oružja do prije nekoliko godina praktički nije bilo, ako izuzmemo tvornicu streljiva u vlasništvu Berette.

Sada se Mađarska naoružava i pokušava privući i tu vrstu industrije k sebi kao što je do sada uspješno privlačila brojne strane kompanije iz civilnog sektora i djelomično joj to polazi za rukom. Njemački Rheinmetal, Češka Zbrojovka, Airbus, Nurol Makina, Dynamit Nobel i još neke tvrtke otvorile su ili planiraju otvoriti pogone u suvlasništvu sa mađarskom državom, pogotovo jer će dio proizvodnje ići za domaće potrebe. Osim toga mađarska vlada je ušla u partnerstvo sa Rheinmetalom i uložila 300 miliona eura u razvoj novog tenka „Panther KF51“ sa novim topom od 130 mm. Ako tako nastavi, Mađarska će biti ozbiljna vojna sila u ovom dijelu Europe i značajan vojni hub.