18. travnja 2024.

Nijedan utvrđeni prekršaj ili propust u Drava International se ne može uzročno posljedično povezati s požarom! – Viktorov poučak br. 406

Požar na pogonu za obradu plastike u Birminghamu - Foto: Guardian

Foto: Pinterest

19. siječnja 2024. održana je 58. tematska sjednica Saborskog odbora za zaštitu okoliša i prirode o osječkom požaru. Mediji, barem oni koje sam vidio, nisu prenijeli ono što sam ja na njoj rekao. Normalno. Senzacija je i dalje nepostojeća ekološka katastrofa i gotovo želja za linčem onoga koji je doveo do nepostojeće ekološke katastrofe. Pa kako da sada kada bi sve trebalo biti jasno, allmediji prenesu ono što sam ustvrdio dan iza požara i što su potvrđuju nadležne inspekcije?

https://zg-magazin.com.hr/skupljanje-jeftinih-politickih-bodova-na-pozaru-u-osijeku/

Kako da se almediji odreknu senzacionalističkih izjava alkemičarima (poveznica: kemičar-alkemičar) i allpolitičara o ekološkoj katastrofi neviđenih razmjera, kada nema ni „k“ od katastrofe. Na sjednici sam ponovio ono što sa rekao na gostovanju na Osječkoj TV, par dana nakon požara. Moj doprinos raspravi sa sjednice Saborskog možete vidjeti nakon 2 sata i 28 minuta. Daleko od toga da je požar bio nešto dobro i u nekim tragovima dao je doprinos općem trendu porasta unosa neželjenog (smjese dioksina) u naš organizam.

Foto: Bookroom

Dioksini i Furani

Ljudi dnevno prime oko 120 pg TEQ TCDD (TEQ= Toxic Equivalent; TCDD = koktel dioksina) kroz životinjske masti u hrani. Kod izrade studije utjecaja na okoliš za termičku obradu otpada (spalionicu) u Rafineriji u Sisku (koje više nema) izračunali smo da bi maksimalna imisijska koncentracija TEQ TCDD porijeklom iz postrojenja za termičku obradu otpada u RNS iznosi 0.1 x 10-4 ng TEQ TCDD/m3, tj. 0.01 pg/m3. Ljudi koji bi cijelo vrijeme udisali taj zrak u prosjeku dnevno udišu 11.5 m3 zraka. Maksimalni dnevni unos putem tako onečišćenog zraka, bi za stanovnike Siska, iznosio 0.115 pg. To bi bilo najviše 0.1 % od ukupnog dnevnog unosa TEQ TCDD hranom. U Osijeku, gotovo nitko nije udahnuo niti jednom tako onečišćeni zrak.

Kako sam ja znao odmah da nema ni „k“ od katastrofe? Od kuda mi sigurnost za takve tvrdnje, koje su se kasnije pokazale točnim? Od kuda mi hrabrost da jedino ja, od svih građana Hrvatske budem na drugoj strani onda kada su svi tvrdili drugačije?

Jednostavno, tehničke sam struke. Područje kemijskog inženjerstva. To je struka koja se bavi kemijskim reakcijama, pa mi koji smo to studirali znamo što može, a što ne može nastati gorenjem (požarom). Znamo i zakonitosti iz fenomena prijenosa tvari i energije, pa znamo da li je nešto s jednog mjesta moglo doći na drugo. Zato mi nije bilo teško napisati: „U Osijeku su u centru grada izmjerili formaldehid. Došao iz požara? Kako?” U takvim požarima je (gotovo nemoguće) da se sintetizira formaldehid. Formaldehid ima kemijsku formulu CH2O.

Molekula Formaldehida – Foto: Wikipedia

Pitanje iz glave: Kako da u požaru, kada nema dovoljno kisika, nastane spoj koji ima kisik? Formaldehid ima pri sobnoj temperaturi i tlaku relativnu gustoću 0,815. Gustoća zraka na razini mora i temperaturi zraka od 15 °C je otprilike 1,225 kg/m3 . Znači, da je bilo formaldehida – odletio bi u zrak brže nego balon napunjen helijem. Isti je slučaj s benzenom, toluenom,…. i inim ugljikovodicima s kojima nas plaše, unatoč zvučnim titulama, po meni upitno kompetentni pojedinci. Do centra grada nije mogao doći niti formaldehid, kojeg nije moglo biti ni u centru perjanice, a niti benzen i drugi spojevi. Ali to ne znači da se nije mogao izmjeriti npr. benzen. Njega sigurno ima i u centru Osijeka, jer ga ima i u Kopačkom ritu. Toplo preporučujem magistarski rad Maje Barešić: „Sezonske varijacije koncentracije benzena u Parku prirode Kopački rit.“

Na sjednici su prezentirana očitovanja Ministarstva unutrašnjih poslova (nadležnost za požare), Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (nadležnost za postupanje s otpadom) i Državne inspekcije (nadležne za nadzor). Očitovanja su pripremljena visoko profesionalno. Čestitke. Ohrabruje da u tom dijelu imamo prave profesionalce.

Najvažniji zaključak očitovanja je: U tvrtki Drava International redovno se provodi(o) nadzor, od okoliša, požara do problematike radnih odnosa. Znale su se utvrditi manjkavosti, koje je Tvrtka otklanjala, ali je i platila pozamašne prekršajne svote. Analize hrane pokazale su da je sve u granicama dozvoljenog. Povišeni kadmij u tri paprike vjerojatno se može povezati s tlom u stakleniku, jer ne vjerujem da se paprika trenutno uzgaja na otvorenom, a povećana količina „dioksina i DL-PBCa“ može se vjerojatno povezati s industrijskom hranom za perad.

Zaključak

Nijedan utvrđeni prekršaj ili propust u Drava International se ne može uzročno posljedično povezati s požarom! Posljedice na okoliš i zdravlje (za sada) nisu utvrđene.

Nakon ovakvih očevida, priznajem, jako me je iznenadila odluka Općinskog državno odvjetništvo u Osijeku da je 19. siječnja, predložilo sucu istrage Županijskog suda u Osijeku određivanje istražnog zatvora protiv trojice osumnjičenika osumnjičenih za teško kazneno djelo protiv okoliša, ugrožavanje okoliša postrojenjem te dovođenje u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom, zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela i opasnosti od utjecaja na svjedoke.

Vjerujem da Općinsko državno odvjetništvo zna nešto više. Zanima me što je to više, što ne znaju nadležna tijela, pa niti ja? Ne razumijem što se to može kategorizirati kao teško kazneno djelo protiv okoliša, kada okoliš nije bio ugrožen? Ugrožavanje okoliša postrojenjem je nešto što se barem dobrih 50 godina otklanja izradom Studije utjecaja na okoliš i dozvolama nadležnih kod izgradnje, bez kojih se postrojenje ne bi moglo izgraditi. Ne razumijem, kako je moguće da bi moglo doći do ponavljanja kaznenog djela i opasnosti od utjecaja na svjedoke? Svi koji su imali nešto za reći su se već izjasnili, a do ponavljanja kaznenog djela ne bi smjelo doći jer je Ravnateljstvo civilne zaštite, inspekcijskim nadzorom nakon požara utvrdilo da nisu uočene nepravilnosti na uređajima i instalacijama koji se nalaze unutar građevina poslovnog subjekta.

Onako usput. Iznenadilo me da nitko na sjednici nije imao potrebu da se osvrne na moje tvrdnje, s izuzetkom „zelenih“. Vjerovali ili ne, prema reakcijama prisutnih na sjednici, nitko od odgovornih u Osijeku nije vidio moj nastup na Osječkoj TV niti pročitao nijedan moj tekst objavljen na tu temu. Zar nitko ne gleda Osječku TV? Zar danas nitko više ne koristi „Press Clipping“ (pregled što o nekoj temi objave u mediji)?

…. Ma siguran sam da ga koriste i u Osijeku, ali čini mi se da je lakše ignorirati nego reagirati …. Kao da je lakše plašiti no umiri(va)ti…

Prvi puta sam posjetio Drava International nakon promocije moje knjige Društvo umanjene vrijednosti u Osijeku 2013. Drugi puta sam bio prije nekoliko mjeseci, jer sam htio vidjeti liniju za proizvodnju građevinskih i stolarskih elemenata iz plastike. Trći puta sam bio nedavno, poslije požara, na poziv gospodina Bedea, koji je vidio sve moje objave, a i stručni članak „Vjerodostojnost reakcije akademske zajednice na požar u Osijeku“, objavljen u koautorstvu s profesorom Igorom Čatićem. Postrojenje spada u sam vrh takve vrste. Kako sam napisao prvi dan nakon požara: Moja molba svim odgovornima. Tvornica Drava International ima vrhunsku tehnologiju. Iz otpadne plastike proizvodi ambalažu za hranu. Iz otpadne plastike proizvode i dio (dizela) goriva za vlastite potrebe. Rade i građevinske elemente. Samo da nikome ne padne na pamet da sada zatvori tvornicu. Valjda neće!