Korupciju niti smrtne kazne ne mogu zaustaviti

Prema podacima Američke obavještajne službe, u kineskoj vojsci se događa velika čistka, možda i najveća od doba Mao Ce Tunga. Razlog zašto se krenulo u čistku je rasprostranjena korupcija koja potkopava napore predsjednika Xi Jinping da modernizira oružane snage i postavlja pitanja o sposobnosti Narodne Republike Kine da vodi rat, pogotovo ako se uzme u obzir da Kina nikad nije izjavila kako neće i vojnom metodom pokušati povratiti Tajan pod svoje okrilje. Navodno se radi o desecima visoko pozicioniranih generala i časnika koje su uhvatili tokom istrage koju provode najmanje posljednjih šest mjeseci.

Korupcija u bilo čijoj vojsci nije nikakva novost. Ni američka nije imuna na nju, a koliko je ima to se skriva je otkriva njenu ranjivost. U ovom slučaju procjena američke obavještajne službe navodi nekoliko primjera podmićivanja. Jedan od njih bio je slučaj kada su se rakete umjesto goriva trebale puniti vodom. U zapadnoj Kini, kaže se, raspoređeni su neispravni spremnici interkontinentalnih raketa.

Raketne snage i njihov arsenal nuklearnih balističkih projektila koji se brzo širi su jedinica koju nadgleda sam kineski predsjednik i koji poput američkog pandana ima svoj kovčeg sa šiframa za lansiranje. Kineski čelnik je te snage nazvao “jezgrom strateškog odvraćanja, strateškim stupom statusa zemlje kao velike sile i kamenom temeljcem na kojem se gradi nacionalna sigurnost”.

Prvo je u listopadu 2023. tiho smijenjen bivši kineski ministar obrane Li Shangfu, koji je na dužnosti bio samo sedam mjeseci i javnost nije imala nikakvih informacija o njemu nekoliko tjedana. Zatim je 27.12. glavno političko savjetodavno tijelo Kine javno je smijenilo trojicu rukovoditelja iz državnih proizvođača projektila. Nakon toga 29. prosinca kineski zakonodavci izbacili su devet visokih vojnih časnika iz nacionalnog zakonodavnog tijela. Mnogi od njih bili su iz raketnih snaga i nadzirali su taktičke i nuklearne projektile.

Iako je sam Nacionalni narodni kongres samo „kvazi parlament“ gdje pravu vlast zapravo ima predsjednik Xi, njegovi članovi uživaju određeni stupanj imuniteta od uhićenja i kaznenog progona određen ustavom. To izbacivanje nekog člana nije prvi put. I ranije su takva iznenadna događala, a služila su kao uvod u daljnje stegovne ili pravne radnje. Svi ti smijenjeni sigurno će se suočiti sa optužnicom za korupciju, profiterstvo, izdaju i lako moguće da će završiti sa smrtnim ili doživotnim kaznama.

Službene novogodišnje novine kineske vojske obećale su da će ove godine voditi “rat protiv korupcije”, sugerirajući time da bi moglo biti novih poteza. “Nastavit ćemo sveobuhvatno provoditi striktno upravljanje partijom i vojskom, nepokolebljivo podržavati integritet i disciplinu, voditi oštru i dugotrajnu borbu protiv korupcije i učvrstiti čistoću i slavu Narodne oslobodilačke vojske.”

Xi treba vojsku na koju se može osloniti. Svjestan je da Amerika neće upotrijebiti nuklearno oružje zbog Tajvana protiv nje, ali nije siguran koliku konvecionalnu potporu bi dali. Kina bi već sada mogla s velikom lakoćom osvojiti Kinmen, Wuqiu, Penghu, Pratas i Matsu otoke koji se nalaze u blizini njene obale i na kojima živi 240.000 stanovnika i tako testirati svoju vojnu moć, ali ne želi zbog sitne koristi ugroziti svoje gospodarske interese i izazvati povlačenje zapadnih investitora, gospodarski pad, carine na kinesku robu, rast cijene uvoznih sirovina (nafte, plina, bakra). Zbog toga je za pretpostaviti da dok barem ne osiguraju nesmetani pristup uvoznim sirovinama iz Rusije i svim drugim potrebnim što uvoze, a važni su za funkcioniranje zemlje, neće kretati u oružane aktivnosti. Povijest je pokazala nebrojeno puta kako je agresore njihova samouvjerenost koštala.

Osim toga vojska Tajvana (Republike Kina) se dobro utvrdila na navedenim otocima i sigurno će zdušno braniti vlastitu demokraciju poslije iskustva sa Hong Kongom. Koliko je tamo vojnika i čime su naoružani teško je za procijeniti. Neki spominju čak 50-100 tisuća vojnika. Jedini otočić koji Pekingu nije lako dostupan je Taiping u Južnom kineskom moru i za koji su zainteresirani Vijetnam, Malezija i Filipini.