Sve košta

Milijarde eura iz EU fondova čiju je isplatu zaustavila Europska komisija zbog sumnji u korupciju i kršenje vladavine prava, ali i zbog politika koju vodi vlada premijera Viktora Orbána, Mađarsku košta puno novca. Kako bi zadovoljila potrebe koje treba i “nadoknadila” novac koji joj nedostaje, morala se dodatno zadužiti na financijskim tržištima izdavanjem državnih obveznica. Sada kamate ne te vrijednosne papire počinju značajno opterećivati ​​mađarski proračun.

Samo u prva tri kvartala prošle godine vlada u Budimpešti platila je 2,5 bilijarde Forinti kamata. Prema sadašnjem kursu to je skoro 6,7 milijardi eura. Prema podacima mađarskog statističkog ureda to je dvostruko više nego u istom razdoblju 2021. godine, a prema procjenama Središnje Banke Mađarske trošak servisiranja javnog duga iznositi će 4,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2023. godini.

To nije čudo s obzirom da su dosadašnje obveznice bile izdavane uglavnom u Forintama, a kamata određena Mađarskom središnjom bankom se kretala se skoro cijelu godinu kretala na visini 13% pri čemu je kolaterala za prekonočne pozajmice bila 25 %, da bi sada pala na 11,5/12,5 %. Osim toga na obveznice izdane u forintama moraju dužnici platiti visoku premiju za maloprodajne obveznice vezanu uz inflaciju. Lani je u Mađarskoj prema procjenama središnje banke inflacija u prosjeku iznosila gotovo 18 posto.

Da bi vidjeli o kojem se problemu radi, treba istaknuti kako je Italija prošle godine potrošila 3,8 posto BDP-a na servisiranje javnog duga, Grčka 3,5 posto, a Hrvatska samo 1,2 posto što je bolje od nekih zemalja s kojima se trenutačno uspoređujemo. Ono što je relativno dobro za Orbana je što više od 21 % vrijednosnih papira bilo u vlasništvu mađarskih građana, pa može reći da dijelom novci ostaju u zemlji.

Zbog tih visokih kamata i loših uvjeta je mađarska vlada kako bi osigurala sredstva za isplatu obveznica koje dolaze na naplatu prodala prošli tjedan 2,5 milijardi dolara 12-godišnjih dolarskim obveznicama po cijeni od oko 180 baznih bodova više od američkih državnih obveznica.

Vjerojatno bi kamate bile i više da mađarska vlada nije popustila Bruxellesu i konačnom objavom u službenom listu obećanih pravnih reformi dobila 10 milijardi eura iz programa oporavka. Hoće li te reforme biti stvarne ili su one donesene forme radi, vidjeti ćemo.

Mađarska može na brojne načini raditi pritisak na druge članice Europske Unije kako bi imala pristup preostalim novcima. Na primjer, želi blokirati proširenje schengenskog prostora slobodnog putovanja za Bugarsku, osim ako zemlja ne ukine tranzitne naknade za ruski plin koji se transportira preko bugarskog teritorija. Pritišće i Europsku Komisiju oko pomoći Ukrajini teškoj 50 milijardi od kojih bi 17 bilo nepovratnih, a ostatak bi bio kredit.

Sama vlada Mađarske se hvali kako je to zemlja s najmanje stranih radnika. Vjeruju u svoju rezervu radne snage od preko 300.000 ljudi prijavljenih na njihovom zavodu za zapošljavanje i misle ju nekako aktivirati i potaknuti da prijeđu na tržište rada. Radna mjesta i obitelji moraju biti zaštićeni, pa je cilj vlade da Mađarima osigura raspoloživa radna mjesta sve dok ima mađarske radne snage, a ideja o zapošljavanju strane radne snage može se pojaviti tek kada se ta rezerva iscrpi. Trenutačno u Mađarskoj radi samo 55.400 radnika iz trećih zemalja, od kojih je njih skoro 46.000 radnika ukrajinske i srpske nacionalnosti, a vlada je maksimalizirala njihov dopušteni broj na 62.000.

Mnoge zemlje su već pokušavale nekim mjerama spriječiti potrebu za stranom radnom snagom, ali loši demografski trendovi s jedne strane i želja za novim radnim mjestima s druge će sigurno srušiti u nekoliko narednih godina i tu barijeru.

Ono što je pokazatelj lošeg vođenja financija i gospodarstva je taj što uz brojne direktne strane investicije u proizvodni sektor i nisku nezaposlenost nije značajno porastao BDP. To mogu zahvaliti politikama niskih plaća koja se reflektira prije svega u smanjenu domaću potražnju za uslugama i robama.

Prema zadnjim informacijama postoji nada da će Mađarskoj biti odblokirana preostala financijska sredstva u visini 21 milijardu dolara. Ta sredstva je među inim trebala koristiti za bolju zaštitu svojih granica od ilegalnih migranata koje su trenutačno šupljije od hrvatskih. Prema njima, Orbánova vlada je spremna popustiti oko Ukrajinskog pitanja, ako se pomoć ratom pogođenoj zemlji bude revidirala svake godine.

Hoće li drugi europski političari povjerovati Viktoru, pogotovo zato jer su našli način kako zaobići mađarski veto u ovoj izbornoj godini za Europski parlament i druge zajedničke institucije, vidjeti ćemo.