18. travnja 2024.

Foto: Pharmaceutical Technology

Korištenje umjetne inteligencije za otkrivanje novih lijekova suočava se s ključnim testom. Hoće li prvi lijek u čijem razvoju je sudjelovala UI proći uspješno sva testiranja i dobiti dozvole američke agencije FDA?

U takvoj situaciji se trenutačno nalazi potencijalni lijek tvrtke Insilico Medicine sa sjedištem u Hong Kongu i New Yorku namijenjen za liječenje do sada neizlječive idiopatske plućne fibrozu. Liječenje je trenutačno u srednjoj fazi ispitivanja u Sjedinjenim Državama i Kini, a neki se rezultati očekuju već 2025. Tretmani koji su danas dostupni za fibrozu uglavnom su usmjereni na simptome. Pristup Insilice jedinstven je po tome što cilja na stanice za koje znanstvenici kažu da su odgovorne za stvaranje ožiljaka na plućnom tkivu.

Njihov pokušaj pozorno prati cijela farmaceutska industrija jer je tvrtka pomoću umjetne inteligencije identificirala novi pristup borbi protiv smrtonosne bolesti i stvorila novu terapeutsku molekulu. Ako bi se UI dokazala, moglo bi se uštediti mnogo financijskih sredstava i vremena u razvoju budućih lijekova.

Trenutačno farmaceutske tvrtke diljem svijeta ulažu velika sredstva u umjetnu inteligenciju, ali još uvijek nema jasnih dokaza da je UI sposobna stvoriti lijekove koji spašavaju život. Mnoge molekule koje je do sada generirala umjetna inteligencija suočile su se s neuspjesima već na prvim testovima, a Insilico koji je najdalje prošao od svih do sada bi i dalje mogao pasti u njima.

Zašto je to tako teško?

Prema MalaCards (baza podataka o ljudskim bolestima), postoji više od 26.000 bolesti. Istovremeno unatoč ogromnom ulaganju farmaceutske industrije i svim mogućim otkrićima moderne medicine, trenutačni lijekovi djeluju na samo tri posto ljudskog genoma i proteina koje čine organizam. Zbog toga za 90 posto bolesti nema niti lijeka niti učinkovitog medicinskog tretmana.

Problem je kemija. Farmaceutska industrija uspjela je generirati eksperimentalne podatke za manje od 10 milijuna različitih kemijskih spojeva od milijardu bilijuna bilijuna (1033) jedinstvenih spojeva sintetiziranih prema pravilima organske kemije, a sličnih postojećim lijekovima. Zbog tih velikih brojeva je traženje odgovarajuće molekule za određenu bolest izuzetno teško. Zbog toga treba biti oprezan oko tvrdnji farmaceutskih tvrtki kako su na pragu otkrića nekog novog lijeka jer to može biti u svrhu dizanja vrijednosti akcija kompanije. Osim toga tko će biti vlasnik patenta na određenu molekulu koje je generiralo neko računalo?

Foto: Cell Press

Algoritmi mogu imati problema s predviđanjem nuspojava kod ljudi. Za sada podaci sa testiranja na životinjama za Insilico izgledaju dobro. No miševi i ljudi se ipak razlikuju, pa treba uzeti u obzir i dugoročne učinke lijekova na organizam i kako oni utječu na naš imunološki sustav.

Ako Insilico uspije, to bi otvorilo vrata novim i jeftinijim istraživanjima koja se temelje na algoritmima umjetne inteligencije i time spasiti živote mnogih pacijenata. Da li će zbog toga biti lijekovi jeftiniji, to je za sada teško za predvidjeti jer investitori često nemaju interesa ponuditi jeftinija rješenja ako mogu to skupo naplatiti bolesnicima. Za sada možemo samo držati fige ljudima iz Insilica i nadati se uspješnim testovima.