Rat nad inflacijom nije još dobiven

Kada će se 2024. ponovo smanjiti referentne kamate? Upravo takvo pitanje, umjesto dosadašnjeg stalnog povećanja, trenutačno rješava američki Fed i njegov predsjednik Jerome Powell. Nakon zadnjeg spuštanja referentnih kamata odmah su se podigle globalne cijene dionica, a prinosi na desetogodišnje američke obveznice pali su ispod četiri posto prvi put od kolovoza. Klasična struktura portfelja fondova sastoji se od 60 posto dionica i 40 posto obveznica godinama je donosila lijepe povrate. Osnova pretpostavka je bila da dionice osiguravaju rast, a obveznice relativnu stabilnost. Niže kamatne stope općenito su pozitivan katalizator cijena dionica. Takozvana rizična imovina, uključujući manje kvalitetne tehnološke dionice i obveznice s visokim prinosima, trebala bi biti podržane odlukom Fed-a smanjiti kamate. Više američke stope čine imovinu denominiranu u dolarima privlačnijom, odvlačeći novac s drugih tržišta i uzrokujući pad njihovih valuta. Popuštanje od strane Fed-a moglo bi preokrenuti ovaj trend i obveznice drugih zemalja bi ponovo investitorima mogle biti interesantne.

Više kamate na štednju su povećale depozite u bankama i ova smanjenje kamatnih stopa otežava njihovo poslovanje jer bi moglo doći do preljeva sredstava u druge oblike štednje. Istovremeno kupci stanova vjerojatno će doživjeti određeno olakšanje što bi pomoglo ublažiti krizu pristupačnosti stanova i kuća barem u Americi jer njihove kamate su trenutačno osjetno više od hrvatskih.

Za razliku od Amerikanaca, ECB je odgodila raspravu o smanjenju referentne stope Europske središnje banke zbog teškog gospodarskog okruženja. Trenutačan pozitivan pad inflacije posljednjih mjeseci nije dovoljan za proglašenje pobjede i prelazak na sljedeću fazu monetarne politike. Brži pad inflacije sprječavaju gospodarske nepredvidivosti poput najnovijih incidenata oko prolaska brodova Crvenim morem, ali i postupno ukidanje mjera energetskih potpora. Također je potrebno vidjeti jasne znakove usporavanja rasta plaća. Zbog toga se očekuje ponovni, ali blagi rast inflacije u narednim mjesecima nakon čega bi trebao uslijediti postepeni pad do 2025.

Osim toga Europa ima problem s konkurentnošću. Strukturne reformi i prilagodba europskog gospodarstva potrebama 21. stoljeća se izuzetno sporo provode. Europski bankari su svjesni da se mora više ulagati i reformirati kako bi se povećala produktivnost i osigurao održivi gospodarski rast. Oni s pravom smatraju da nisu kočničari gospodarstva. Gospodarstvo se neće pokrenuti samo ako padnu kamate. Puno više utjecaja na gospodarstvo imaju sporo sudstvo, visoka korupcija, neučinkoviti administrativni aparat, te loše školstvo.