18. travnja 2024.

Foto: The Times - Christine Lagarde

Kada će se 2024. ponovo smanjiti referentne kamate? Upravo takvo pitanje, umjesto dosadašnjeg stalnog povećanja, trenutačno rješava američki Fed i njegov predsjednik Jerome Powell. Nakon zadnjeg spuštanja referentnih kamata odmah su se podigle globalne cijene dionica, a prinosi na desetogodišnje američke obveznice pali su ispod četiri posto prvi put od kolovoza. Klasična struktura portfelja fondova sastoji se od 60 posto dionica i 40 posto obveznica godinama je donosila lijepe povrate. Osnova pretpostavka je bila da dionice osiguravaju rast, a obveznice relativnu stabilnost. Niže kamatne stope općenito su pozitivan katalizator cijena dionica. Takozvana rizična imovina, uključujući manje kvalitetne tehnološke dionice i obveznice s visokim prinosima, trebala bi biti podržane odlukom Fed-a smanjiti kamate. Više američke stope čine imovinu denominiranu u dolarima privlačnijom, odvlačeći novac s drugih tržišta i uzrokujući pad njihovih valuta. Popuštanje od strane Fed-a moglo bi preokrenuti ovaj trend i obveznice drugih zemalja bi ponovo investitorima mogle biti interesantne.

Više kamate na štednju su povećale depozite u bankama i ova smanjenje kamatnih stopa otežava njihovo poslovanje jer bi moglo doći do preljeva sredstava u druge oblike štednje. Istovremeno kupci stanova vjerojatno će doživjeti određeno olakšanje što bi pomoglo ublažiti krizu pristupačnosti stanova i kuća barem u Americi jer njihove kamate su trenutačno osjetno više od hrvatskih.

Graf: Kamate na hipotekarne kredite sa 10-godišnjom fiksacijom

Za razliku od Amerikanaca, ECB je odgodila raspravu o smanjenju referentne stope Europske središnje banke zbog teškog gospodarskog okruženja. Trenutačan pozitivan pad inflacije posljednjih mjeseci nije dovoljan za proglašenje pobjede i prelazak na sljedeću fazu monetarne politike. Brži pad inflacije sprječavaju gospodarske nepredvidivosti poput najnovijih incidenata oko prolaska brodova Crvenim morem, ali i postupno ukidanje mjera energetskih potpora. Također je potrebno vidjeti jasne znakove usporavanja rasta plaća. Zbog toga se očekuje ponovni, ali blagi rast inflacije u narednim mjesecima nakon čega bi trebao uslijediti postepeni pad do 2025.

Osim toga Europa ima problem s konkurentnošću. Strukturne reformi i prilagodba europskog gospodarstva potrebama 21. stoljeća se izuzetno sporo provode. Europski bankari su svjesni da se mora više ulagati i reformirati kako bi se povećala produktivnost i osigurao održivi gospodarski rast. Oni s pravom smatraju da nisu kočničari gospodarstva. Gospodarstvo se neće pokrenuti samo ako padnu kamate. Puno više utjecaja na gospodarstvo imaju sporo sudstvo, visoka korupcija, neučinkoviti administrativni aparat, te loše školstvo.

Foto: Transparency.org