18. travnja 2024.

CSRD, nova kratica s kojom ćemo se sve češće susretati

Sve veće tvrtke, ali i neka mala i srednje velika poduzeća morat će u bližoj budućnosti objaviti svoje aspekte održivosti, poput okolišnih, socijalnih i ljudskih prava. Vijeće Europske unije odobrilo je dugo očekivano izvješće o izvještavanju o održivosti (takozvana “CSRD” ili “Direktiva za izvještavanje o održivosti korporacije”).

Cilj je ukloniti nedostatke postojećih pravila o informacijama o održivosti. Ako se privatni kapital želi usmjeriti na financiranje zelene i društvene transformacije, financijska tržišta moraju imati pristup pouzdanim, relevantnim i usporedivim informacijama o okolišu, socijalnom polju i upravljanju. Otkrivanje informacija o održivosti moglo bi privući daljnja ulaganja i financiranje kako bi se olakšao prijelaz na održivo gospodarstvo. CSRD ukida dosadašnju upotrebu 1700 različitih okvira za izvješćivanje u korist jedinstvenog sustava. Nova direktiva također zahtijeva da se ESG izvješća moraju objaviti u istom izvješću uprave kao i financijska izvješća, a revizori sada moraju dobiti akreditaciju koja je jednako stroga kao ona za financijsku reviziju.

Tko je zahvaćen CSRD direktivom

Ovom direktivom je zahvaćena velika skupina tvrtki. Prema CSRD -u 2025. godine, Direktiva će morati odnositi na subjekte s više od 500 zaposlenika i otkriti podatke za računovodstveno razdoblje 2024. Obveza objavljivanja podataka u 2026. godini za računovodstveno razdoblje u godini prije kompanija će se proširiti na daljnje tvrtke koje ispunjavaju dva od tri sljedeća kriterija: prihod veći od 40 milijuna eura, imovina preko 20 milijuna ili imaju više od 250 zaposlenika. Od 2027. obveza se proširuje i na mala i srednja poduzeća koja kotiraju na burzi

Te direktive neće biti izuzeta ni tvrtke iz trećih zemalja koja u EU-u ostvaruju 150 milijuna eura neto prihoda i imaju barem jedno društvo kćer ili podružnicu u EU-u koji premašuju određene pragove. I ona će morati od 2029. dostavljati izvješća o održivosti i izvješćivati o svojim okolišnim, socijalnim i upravljačkim učincima.

Problem u svezi ove direktive bi mogao nastati kada naši visoko plaćeni činovnici u Bruxellesu shvate da su poslovni modeli i predikcije jedno, a stvarnost drugo te da nikakva izvješća ne mogu garantirati da će sve tvrtke obuhvaćene ovom direktivom ispuniti cilj EU o smanjenju stakleničkih plinova na primjer.