Golf i ekološki fundamentalisti
Golf je jedan od sportova koji izaziva brojne kontraverze u javnosti, a najveći protivnici širenju njegove popularnosti su pojedini „ekolozi“ i udruge. Za neke su to ekološki fundamentalisti koji su protiv svega, a rijetko nude rješenja. Kao razloge svojem protivljenju postavljaju određena pitanja što je sasvim legalno.
Jedno od tih pitanja koje kod njih izaziva mnogo skepse je korištenje zemljišta. Za jedno normalno golf igralište sa 18 rupa treba barem 60 hektara zemljišta od čega 2/3 zauzima niska travnata površina, a ostatak čine visoka trava, grmlje, drveće, vodene površine, pješčane prepreke, parkiralište, te pripadajući klupski objekti za održavanje terena i goste. Svako korištenje zemljišta ima utjecaj na okoliš bez obzira koristilo se ono u poljoprivredne, građevinske ili rekreacione svrhe. Zato je u svim tim slučajevima važno smanjiti štetu koju neka aktivnost čini okolišu. U brojnim urbanim sredinama golf igrališta pružaju ponekad jedine zelene površine betonskom krajoliku.
Dobro upravljani teren štiti tlo od zagađenja, pomaže u filtriranju oborinskih voda i pomaže u očuvanju bioraznolikosti. Mnoge divlje životinje upravo su na golf terenima našle mjesto gdje mogu bez opasnosti živjeti i u miru odgajati potomstvo.
Drugi pitanje koje postavljaju protivnici je upravljanje vodom. Golf tereni trebaju mnogo vode ako žele da trava na njima bude zelena. No ta voda osim u iznimnim situacijama ne dolazi iz vodovoda jer si to brojni tereni ne mogu dozvoliti, već se koristi vlastiti sustav navodnjavanja iz vlastitih jezera ili bunara koja se nakon upotrebe se ponovo vraća u podzemlje otkuda je crpljena. Dio te vode isparava iz tla i kroz biljke, ali to je normalna pojava kao i u poljoprivredi koja bi također trebala koristiti vodu iz okoliša, a ne pouzdati se na oborine. Zato naša polja ne donose prinose kao u zemljama u kojima se ona natapaju. Većina golf igrališta zalijeva se samo 2 puta tjedno i to ne cijela površina već samo manji dio toga. Jasno da tamo gdje je toplija klima treba više vode.
Ako već treba zaštititi podzemne vode, ti ekolozi bi trebali umjesto apriori napada na golf terene trebali stupiti u dijalog sa investitorima i tražiti od njih da implementiraju u svoje projekte najnovije tehnologije koje najmanje utječu na okoliš s jedne strane, a s druge strane na to koliko imamo otvorenih septičkih jama i drugih zagađivača podzemnih voda, te kako što više potrošača spojiti na kanalizacijsku mrežu.
Treće pitanje je upotreba herbicida i pesticida.
Sve više nadzornici golf terena surađuju sa stručnjacima za zaštitu prirode kako bi smanjili utjecaj na okoliš, pa za održavanje golf terena sve više koriste tehnike koje se koriste u organskoj poljoprivredi jer zdravlje tla mora biti prioritet. Ono se mora redovito prozračivati, držati pravilni pH kao i sadržaj hranjivih tvari, zasijati kvalitetnim sjemenom i pažljivo zalijevati. Kao krajnje mjere sve se više koriste najmanje toksični i biološki utemeljeni pesticidi.
I za kraj. Ako želimo da produžimo turističku sezonu, otvorimo više stalnih, a ne sezonskih radnih mjesta i povećamo prihode, golf bi mogao postati jedan od razloga dolaska stranih turista na Jadransko more.
